Iduće godine Ministarstvo unutarnjih poslova nabavit će 16 novih fiksnih kamera tj. uređaja za nadzor brzine kretanja vozila u što spada 28 kućišta/ormara, 18 stacionarnih i 24 ručna uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, doznaje Večernji list. Novih 59 fiksnih kamera za nadzor brzine ove godine postavila je policija, ali i 122 kućišta u koja se postavljaju ti uređaji.
Osim toga, ove godine MUP je nabavio i 76 ručnih te 32 stacionarna uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila. Upravo će ti uređaji, kažu u MUP-u, dostavljati slike na Centralni server te ih procesuirati kroz aplikaciju OEP. Na hrvatskim cestama je trenutačno postavljeno 87 kamera za nadzor brzine i 184 kućišta u kojima će se izmjenjivati kamere. Iduće godine, kada stigne 16 novih uređaja, ukupno će biti postavljeno 103 fiksne kamere i 212 kućišta.
Nove kamere neće hvatati samo prekoračenje brzine
Prekoračenje brzine nije jedino što će nove kamere detektirati jer one mogu vozače uhvatiti i u drugim prekršajima. Neki od njih su nepropisno korištenje mobitela, nepropisno pretjecanje, nekorištenje pojasa. Riječ je o dvama modelima uređaja dvaju različitih proizvođača, kažu u policiji za Večernji list, a to su GATSO t-Serija RT4 i Simicon CORDON M-2. Ono što je posebno zanimljivo kod ovih kamera jest što mogu istodobno mjeriti brzine 32 vozila u istom kadru.
Iz MUP-a objašnjavaju da sustav radi kao dopplerov radar što znači da uređaji istdobno mjere dva prometna traka u dolasku i dva prometna traka u odlasku. Osim toga, imaju mogućnost automatskog očitanja registarskih oznaka vozila. Dodaju da su nove fiksne kamere za nadzor brzine postavljene u svim policijskim upravama, a samim time i županijama, da iako ih je moguće koristiti za druge prekršaje, kamere uglavnom bilježe prekoračenje brzine. Podaci policije pokazuju da je u cestovnom prometu do 19. rujna ove godine kamerama utvrđeno 50.000 prometnih prekršaja koji su se većinom odnosili na nedopuštenu brzinu.
Kako funkcionira procedura?
Ono čime su u MUP-u zadovoljni jest preventivni učinak postavljenih kamera. Navode da je u osam mjeseci 2019. godine evidentiran pad smrtno stradalih na prometnicama. Manji je za 19,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Od siječnja do kraja kolovoza ove godine na hrvatskim cestama smrtno je stradalo 179 osoba, a u 2018. godine u istom razdoblju poginulo je 220 osoba. Pad smrtno stradalih osobito je izrađen u kolovozu ove godine, čak za 39 posto, kažu u MUP-u.
Za Večernji list su u MUP-u objasnili proceduru nakon što fiksna kamera utvrdi prekršaj. Vlasnik vozila dobiva od policije obavijest o prekršaju te se traže podaci o vozaču koji je u trenutku počinjenja prekršaja upravljao vozilom. U MUP-u napominju da postoji mogućnost da prekršitelj iznos od 2000 kuna novčane kazne plati u visini polovice propisanog maksimuma u roku od tri dana. U slučaju da prekršitelj novčanu kaznu ne plati u zadanom roku, na temelju dobivenih podataka o vozaču vozila u trenutku prekršaja, izdaje se prekršajni nalog vozaču.
U biti, sudu se podnosi optužni prijedlog ovisno o kvalifikacijama prekršaja. Tako se pokreće prekršajni postupak, a u MUP-u ističu da će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 5000 do 15.000 kuna kazniti vlasnik vozila, osoba kojoj je vozilo povjereno ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ako u roku od 15 dana ne priloži vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.
Što s kaznama za strance?
Ako se strane državljane uhvati u prekršajima u Hrvatskoj, oni su dužni plaćati novčane kazne za sve prekršaje pa tako i za prekoračenje brzine. U MUP-za Večernji list kažu da ne raspolažu podatkom o broju stranih vozača koji su ovako kažnjeni, no sve države EU-a su dužne na zahtjev druge države dostaviti podatke o vlasniku vozila za osam prometnih prekršaja: prekoračenje ograničenja brzine, prolazak kroz crveno svjetlo, vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja bez korištenja sigurnosnog pojasa, vožnja pod utjecajem droga, vožnja bez zaštitne kacije, vožnja prometnim trakom u kojem je zabranjena vožnja, nezakonita uporaba mobilnog ili drugog komunikacijskog uređaja tijekom vožnje.
Za te prekršaje propisane su kazne u rasponu od 300 do 20.000 kuna, ali i do 60 dana zatvora. Naplate novčanih kazni osobama s prebivalištem izvan RH uzrokuju veće troškove te čini složeniji proces jer iziskuje poduzimanje dodatnih mjera kao što je prijevod, navode u MUP-u. Tada se, pojašnjavaju u MUP-u provodi postupak naplate u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim propisima poput Zakona o sigurnosti na cestama, Prekršajnog zakona itd.
