Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NEJEDNAKOST I NEPRAVEDNOST

MIROVINSKI SUSTAV PROPADA, A ONI UŽIVAJU U POVLAŠTENIM MIROVINAMA: 668 ljudi dobiva u prosjeku po 9775 kn

Broj korisnika povlaštenih mirovina u Hrvatskoj je veći od 175.000, za čiju isplatu će u ovoj godini Hrvatska izdvojiti oko šest milijardi kuna

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), 668 bivših saborskih zastupnika i članova prijašnjih vlada te sudaca Ustavnog suda ostvaruje pravo na “povlaštenu mirovinu”, tj. na prosječnu mjesečnu mirovinu u iznosu od gotovo 9775 kuna, piše Adriano Milovan za Novac.hr. I tako, dok mirovinski sustav jedva opstaje i prosječan hrvatski umirovljenik živi na rubu siromaštva, broj korisnika povlaštenih mirovina u Hrvatskoj je veći od 175.000. Drugim riječima, otprilike svaki sedmi korisnik mirovina. Za isplatu povlaštenih mirovina u ovoj godini će Hrvatska izdvojiti oko šest milijardi kuna, prema podacima HZMO-a.

“I druge zemlje imaju ono što zovemo povlaštenim mirovinama, ali dok kod njih pravo na te mirovine ostvaruje po nekoliko tisuća ljudi, kod nas broj korisnika doseže 175.000. Posebno su se zemlje mediteranskog kruga ‘istaknule’ u davanju posebnih mirovinskih prava političarima”, kaže Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. Damir Novotny, ekonomski analitičar, upozorio je da su mirovine po posebnim propisima veliki “uteg” za mirovinski sustav i hrvatsku politiku u budućnosti.

Tko sve ima pravo na povlaštene mirovine?

Uz političare, pravo na povlaštenu mirovinu u Hrvatskoj imaju i, primjerice, akademici, čija prosječna mirovina iznosi više od 8800 kuna, branitelji iz Domovinskog rata koji mjesečno, u prosjeku, primaju malo manje od 5750 kuna te pripadnici HVO-a s prosječnom mjesečnom mirovinom nešto manjom od 3100 kuna.

Povlaštene mirovine primaju i službene osobe u policiji i pravosuđu, radnici na poslovima razminiranja, domobrani iz Drugog svjetskog rata i bivši politički zatvorenici, kao i pripadnici bivše JNA, nekadašnji članovi republičkih i saveznih tijela bivše države i sudionici NOR-a. Korisnici mirovina po posebnim propisima su također i rudari iz Labina, radnici koji su bili izloženi azbestu i članovi posada brodova itd.

Stvaranje nejednakosti i nepravednosti

“Između povlaštenih i ‘običnih’ prosječnih mirovina postoji jaz kojem najviše pridonose tzv. saborske mirovine, mirovine redovitih članova HAZU-a i braniteljske mirovine. Povlaštenost se ne odnosi samo na visinu mirovina, nego u pravilu i na kraći radni vijek od ostalih korisnika mirovina. Ranim umirovljenjem smanjuju se prihodi od doprinosa, ali i gube radno sposobni ljudi iz radno aktivne skupine. Razlike između povlaštenih i nepovlaštenih korisnika mirovina uzrokuju nejednakosti i nepravednosti u sustavu, ali i sve više opterećuju državni proračun, te bi stoga nositelji vlasti trebali preispitati visine mirovina povlaštenih kategorija i kontrolirati ukupan broj njihovih korisnika”, upozorila je prije 10 godina Marijana Bađun iz Instituta za javne financije.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr