Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

STAROST DONOSI ŽALOST

MIROVINSKA REFORMA STVARAT ĆE SOCIJALNE SLUČAJEVE: Profesorica s 35 godina staža imat će mirovinu triput manju od plaće

Mirovine se malo-pomalo pretvaraju u socijalnu pomoć, a reformom se nastoji zaustaviti daljnji rast mirovinskih izdataka držanjem radnika što je moguće dalje od mirovine

Odlazak u mirovinu mogao bi postati noćna mora svima koji i sada, za radnog vijeka, jedva sastavljaju kraj s krajem, ali ne samo njima. Ljudi će se u mirovini suočiti s triput manjim prihodima, piše Večernji list izvlačeći iz materijala koje je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pripremilo uoči početka javne rasprave o mirovinskoj reformi projekcije visine budućih mirovina za žene koje imaju 35 godina radnog staža i odlaze u prijevremenu mirovinu.

Prema tim projekcijama, profesorica u osnovnoj ili srednjoj školi koja je cijeli radni vijek od 35 godina zarađivala prosječnu plaću – sadašnjih 6200 kuna – može računati na samo 2260 kuna prijevremene mirovine čime će na kraju radnog vijeka postati socijalni slučaj!

SUMNJIVA TAJNOVITOST VLADE OKO NOTORNE MIROVINSKE REFORME: Nema stručnjaka koji ju je javno podržao, čeka li nas novi blam?

Cilj reforme – držati radnike što je moguće dalje od mirovine

Iz istih se materijala, piše dalje Večernji list, vidi da prijevremene mirovine za gotovo sve platne razrede neće biti veće od 36 posto plaće koju je ta osoba zarađivala tijekom radnog vijeka. Primjerice, odlično plaćena osoba koja zarađuje dvije prosječne plaće u državi – oko 12.400 kuna neto – može računati na 4520 kuna mirovine, dok menadžer s plaćom od oko 21 tisuću kuna neto (što je 3,4 puta više od prosjeka) prijevremena mirovina bit će 7700 kuna. Sve to pod uvjetom da se vrati u prvi stup i tamo ostvari pravo na 27 posto dodatka. Bez toga mirovinu treba srezati za četvrtinu, što je teško zamisliv scenarij.

Time se, piše Večernji list, mirovine malo-pomalo pretvaraju u socijalnu pomoć, a reformom koju priprema resorni ministar Marko Pavić nastoji se zaustaviti daljnji rast mirovinskih izdataka držanjem radnika što je moguće dalje od mirovine. Radnici koji su skupili najmanje 35 godina radnog staža odlazili bi od 2031. godine u prijevremenu mirovinu sa 62 godine, a radnici koji nemaju toliko staža ili imaju staža, ali su zdravi i rade na poslovima na kojima njihova dob ne predstavlja ograničenje, prvu bi mirovinu mogli ostvariti tek kad navrše 67 godina. No, malobrojni će moći raditi do 67. godine, a zbog žestokog protivljenja sindikata oštroj penalizaciji prijevremenih mirovina, moguće je da do konca ove godine svjedočimo i prvom velikom prosvjedu protiv mirovinske reforme u Hrvatskoj.

MINISTAR PAVIĆ: ‘Cilj ove Vlade je da ljudi odlaze u mirovinu sa što duljim stažem kako bi imali veće mirovine’

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić (foto: Patrik Macek/PIXSELL)

Hoće li biti dovoljno ruku u Saboru za ovu reformu?

Uoči početka službene javne rasprave o mirovinskim zakonima zauzete su čvrste pozicije. Sindikati protiv duljeg rada, ali im nije mrska ideja o povlačenju desetaka milijardi kuna mirovinske štednje iz drugog u prvi stup. Poslodavcima odgovara dulji radni vijek, ali su protiv rušenja drugog mirovinskog stupa jer je u igri velik novac koji bi, umjesto u proračunu, mogao završiti u dionicama hrvatskih kompanija. Mirovinski fondovi nude Vladi da im dopusti da postanu veliki investitori i smjesta ulože 15 milijardi kuna dionice Janafa, HEP-a, ACI-ja, HAC-a… Nakon takve ponude, ministar Pavić ostavio je otvorena vrata za razgovore iako je tri mjeseca uvjeravao da je prebacivanje osiguranika drugoga mirovinskog stupa u prvi, zajedno s njihovom štednjom, jedini jamac primjerenosti mirovina u budućnosti i održivosti sustava, piše Večernji list.

Naravno, pitanje je hoće li i premijer Andrej Plenković uspjeti u Saboru skupiti dovoljno ruku za bilo kakvu reformu koju je nemoguće donositi bez širokog konsenzusa.

ŠTO DONOSI MIROVINSKA REFORMA I TKO ĆE IMATI MANJU MIROVINU? Radit ćemo do 67. godine, a od 2031. oštrija penalizacija

Tri političke odluke stvorile manjak u mirovinskoj kasi

U Hrvatskoj doprinosi zaposlenih pokrivaju isplatu tek sedam mjesečnih mirovina, a preostalih pet pokrivaju se novcem iz državnog proračuna. Manjak u mirovinskoj blagajni, piše Večernji list, nije posljedica tog porazno lošeg omjera broja zaposlenih i umirovljenika, nego tri svjesne političke odluke.

Prva je da se oko šest milijardi kuna godišnje usmjeri u drugi mirovinski stup, što je “ulaganje” koje bi se trebalo početi vraćati kada i ako ikad započne isplata mirovina iz tog izvora. Drugi trošak težak oko 5,5 milijardi kuna čine povlaštene mirovine koje nisu pokrivene uplatama doprinosa, a odnose se na branitelje koji su umirovljeni s prosječnih 19 godina staža ili pripadnike HVO-a koji iza sebe imaju sedam godina staža. Treću stavku tešku oko pet milijardi kuna predstavljaju doplate za radničke mirovine koje nemaju pokriće u plaćenim doprinosima, a njima se krpa standard žrtava prethodne mirovinske reforme iz 1998. godine. Istodobno kad je odlučeno da će se mirovine računati prema cijelom radnom vijeku, a ne prema deset najpovoljnijih godina, što je poslije i dovelo do famoznog 27-postotnog dodatka na mirovinu, država se obvezala da će radnicima koji imaju male plaće isplaćivati najnižu mirovinu neovisno o uplaćenim doprinosima.

MIROVINSKA REFORMA, ALI 5,5 MILIJARDI ZA PENZIJE BRANITELJA NITKO NE DIRA: ‘Šator je doveo ovu vlast i sada ispunjavaju njihove želje’

Tek svaki peti radnik otišao u punu starosnu mirovinu

Uspoređuju li se s visinom plaća, hrvatske mirovine su među najnižima u Europi – sada su na 40 posto, a u budućnosti bi mogle pasti i na 30 posto od visine prosječne plaće. No, i radni staž hrvatskih umirovljenika je kratak. Ministar Pavić kaže da je oko 30 godina te da je tek svaki peti otišao u punu starosnu mirovinu od 40 godina staža.

A ne dobiju li dodatak na mirovinu, prvih tri tisuće žena osiguranica drugog stupa rođenih 1962. godine koje će iduće godine otići u mirovinu dobit će 200, 300 ili 600 kuna manje, ovisno o plaćama, piše Večernji list. Vlada smatra da je njihov povratak u prvi stup najbolje rješenje te bi tako “‘vuk trebao biti sit i sve ovce ostati na broju”, odnosno izbjeglo bi se dodatno posezanje u državni proračun.

Ključ mirovinske reforme je 96 milijardi kuna akumuliranih sredstava iz drugog stupa koje bi se ubrzano povlačile u proračun i koristile za zadržavanje dostignute razine mirovina. Već 2023. iz drugog bi se stupa prenijelo više od jedne milijarde kuna, 2025. više od tri milijarde, 2030. više od sedam milijardi, a 2035. više od 11 milijardi… Sveukupno, 151 milijarda kuna do 2040. godine.

ŠTO NAM NOSI MIROVINSKA REFORMA? ‘Riješit ćemo pitanje dodatka od 27 posto, a ovo sada su dezinformacije’

Povratak na Net.hr