"Svaka promjena Zakona o radu izaziva napetosti, a pogotovo ovakve izmjene koje nisu kozmetičke prirode, već im je cilj povećati zaposlenost i omogućiti poslodavcima lakše restrukturiranje. Želimo omogućiti rad od kuće i rad za više poslodavaca, kaže ministar Mirando Mrsić u intervjuu za Radio Soundset.
Ističe i kako je najviše prijepora na temi preraspodjele radnog vremena.
Stroge kontrole
"Želimo omogućiti poslodavcima tu mogućnost, s tim da to radnicima moraju najaviti mjesec dana unaprijed. Bit će pod kontrolom inspektora rada i bit će ograničeni na četiri mjeseca. Prosjek mora biti 40 sati tjedno, sve ostalo ide u prekovremene. A kazne za kršenje radnog vremena su drastične.
Podjela na 8 sati odmora, 8 sati rada i 8 sati spavanja u današnje se vrijeme može zaboraviti. Nekad se mora raditi i 56 sati tjedno, no ne cijelu godinu", pojašnjava Mrsić.
Najava o financijski uvjetovanim otkazima, situaciji kada poslodavac može otpustiti radnika ako nema za isplatu plaće, prouzročila je veliku paniku među sindikalistima i radnicima. No, ministar Mrsić tvrdi da se od te odredbe odustalo.
Otkaz u određena prava
"Vlada nije pokrenula pitanje ugovaranja plaća pravilnikom o radu. To su tražili sindikati, jer je to akt poslodavca. Kad se to dogodi, možete napraviti dvije stvari – pognuti glavu i prihvatiti, ili odbiti i otići na burzu. Ali to se tada tretira kao vaš otkaz. Nemate pravo na otpremninu, naknadu s burze niti sudsku zaštitu. Mi smo krenuli u izmjene, no onda se postavilo pitanje što poslodavac može napraviti ako radnik ne pristane. Zato smo išli na opciju da radnik može dobiti otkaz, s tim da radnik onda ima prava. Otkaz je poslovno uvjetovan, dobit će otpremninu i naknadu s burze, a ima pravo i tužiti poslodavca.
Uskoro ćemo doznati pravo stanje
Što se tiče stanja u državi, Mrsić priznaje da ćemo tek 26. listopada, kad iz Bruxellesa stigne naputak o deficitu, shvatiti u kakvoj smo situaciji.
"Neće pasti mirovine ili slično, no prvi put ćemo se suočiti s podatkom koliko smo dužni kao država – i lokalna samouprava, i državna poduzeća. Europa neće dopustiti iracionalno ponašanje", dodaje Mrsić, dajući primjer HDZ-ove vlade kojoj je HAC dizao kredite, jer su Banskim dvorima bili ponuđeni nepovoljniji uvjeti.
