"Jedan od glavnih makroekonomskih rizika je održivost javnog duga koji je na 90% BDP-a", komentirao je ministar financija i kazao da ga zabrinjava trend rasta javnog duga. Smatra da će proći još neko vrijeme do konačnih kontura proračuna.
Izvor raste ali raste u uvoz
"Smanjujemo državni deficit prema -3% BDP-a, a to je otprilike 10 milijardi kuna", tvrdi je Marić. Smatra da će se namaknuti sredstva za izborno obećanje o 1.000 eura po novorođenom djetetu.
Bivši ministar Grčić ističe da se iduće godine deficit mora smanjiti do 3% BDP-a:
"Ako nema rasta, ni fiskalna konsolidacija ne može se izvršiti kako bismo htjeli", objasnio je. Ova će Vlada realno moći povući barem 7,5 milijardi eura iz fondova EU je njegova vlada ostavila dobre temelje za to, smatra on.
Bago je ustvrdio da hrvatski izvoz raste, no to nije nimalo spektakularno: "Dio roba istinski raste - izvoz poljoprivrednih i drvnih proizvoda, no raste i uvoz mnogo toga. Nizak izvoz jedan je od hrvatskih problema", naglasio je.
Administracija i propisi su najveći problem
Rast BDP-a posljedica je pad cijena nafte i derivata, objašnjava Bago za HRT.
Jakuš pak tvrdi da se rasprave o plaćama mora voditi sa sindikatima radnika.
"Kad nešto ne želite napraviti, osnujte komisiju, koja nešto radi i radi, pa nikada ne napravi. Da se razumijemo, odgovorni su političari. Da se u Hrvatsku dovede i najbolja administracija - činjenica je da organizacija i šuma propisa radi najveći problem", zaključuje Jakuš.
