Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

VELIKI INTERVJU PREDSJEDNIKA

MILANOVIĆ: ‘Banke će iz ovoga opet izaći masnog vrata; Ako nešto ne napravimo ponovit će nam se scenarij iz 2008.’

Milanović komentirao je što on misli o mjerama, hrvatskom zdravstvenom sustavu te kako se Hrvatska nosi s koronavirusom, a našla se tu i tema potresa

Prvi put od izbijanja epidemiološke krize koronavirusa i potresa u Zagrebu, predsjednik Zoran Milanović dao je veliki intervju. U razgovoru s N1 komentirao je što on misli o mjerama, hrvatskom zdravstvenom sustavu te kako se Hrvatska nosi s koronavirusom.

Isto tako, prokomentirao je i činjenicu da se Covid-19 uvukao u dom za starije u Splitu i skandal s ravnateljem Škaričićem.

PREDSJEDNIK MILANOVIĆ VEČERAS ĆE SE OBRATITI JAVNOSTI: Govorit će o situaciji s koronavirusom u Hrvatskoj

Što Milanović misli o radu Vlade i Nacionalnog stožera?

Odgovarajući na pitanje što on misli o tome kako rade Vlada i Nacionalni stožer civilne zaštite predsjednik je kazao da oni rade svoj posao te je istaknuo da je njegov posao definiran Ustavom i da se on toga drži.

“Kada je krenula kriza, kada je postalo jasno da ćemo morati promijeniti način na koji smo do sada živjeli, obratio sam se tiskovnom konferencijom, prvi sam upotrijebio taj nezgrapni izraz socijalna distanca, čuo sam ga i prije nisam ga izmislio, danima kasnije je ušao nažalost u dnevnu upotrebu i postao dio života. U obraćanju građanima Hrvatske sam rekao da moramo paziti na svoje starije sugrađane, majke, očeve, didove, babe, none i to je to. U međuvremenu pratim što se događa, u kontaktu sam sa svima za koje smatram da imaju relevantne informacije i držim se onoga što mi i Ustav kaže da trebam i smijem raditi”, kazao je Milanović na N1.

Ocjena hrvatskog zdravstvenog sustava

Kada je o hrvatskom zdravstvenom sustavu riječ, Milanović smatra da je naš sustav robustav i star te je to sustav ustrojen u vremenima kada još nije bilo demokracije. Naveo je da je dosta toga uništeno, no da nije sve i da je to jedna žilava struktura koju opterećuju troškovi farmaceutske industrije. Spomenuo je ogromne dugove farmaceutskim tvrtkama i da bi se to dalo riješiti drukčije.

“U jednom trenutku to je i bilo skoro riješeno jer u biti tim veledrogerijama i tim gospodarima ogromnog novca se najviše isplati da im je država dužna jer im plaća kamatu na to. U vrijeme kada je kamatna stopa nikakva ili nula posto ili jedan posto, zatezna kamata je tolika da bi svatko htio imati novac tamo, a ne na banci. No to je jedan aspekt, to nas tereti, a ovaj drugi aspekt egzistencijalne robusnosti nam je dobar. Ali to se pokazuje manje više u svim državama istočne Europe. Sve je to jako slično, broj mrtvih je manji, broj zaraženih je manji u Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj još manje i kod nas, a to je u izravnoj korelaciji s brojem testiranih koji je manji kod nas”, veli Milanović.

MILANOVIĆ SE IZVANREDNO OBRATIO NACIJI: ‘Pridržavajte se mjera koje donosi Stožer, o tome ovisi koliko će kriza s koronavirusom trajati’

Testiranje na koronavirus

Milanović nema stav o “više” testiranja na koronavirus. Navodi da mi testiramo iako nemamo velik broj preminulih. Koliko on shvaća, većina ljudi koji imaju virus borave kod kuće te nisu hospitalizirani pa je naveo da je trenutno 35 osoba na respiratorima. Spomenuo je i da Hrvatska ima 800 respiratora.

“U vrijeme moje Vlade su nabavljeni respiratori i ECMO uređaji – umjetna pluća na kojima nije nitko u ovom trenutku i dobro je imati višak tih resursa uvijek na raspolaganju. Ali vratimo se u siječanj prošle godine. U vrijeme epidemije gripe Zarazna u Zagrebu je imala popunjene kapacitete respiratora, o tome se pisalo i to je bila jedna mala drama na koju nitko nije obratio pažnju, ispada da je sada situacija bolja nego tada”, kaže Milanović.

O domovima za starije: ‘Kod štićenika je temperatura normalna stvar’

“Oko Domova za starije treba provesti istragu. Da ne ostanem na onoj neka institucije rade svoj posao, u Domovima za stare i nemoćne je temperatura kod štićenika kojih ima nekoliko stotina normalna stvar. Meni je otac preminuo u jednom takvom domu u centru Zagreba i koliko god sam siguran da se tamo radi top, pretpostavljam da u svakom trenutku među štićenicima kojih ima više od stotinu i koji su po katovima raspoređeni po zdravstvenom stanju uvijek ima netko temperaturu, ali uvijek”, kazao je Milanović na N1.

Što se tiče propusta, konkretno u splitskom domu, predsjednik kaže da će se to utvrditi istragom i da on ne bi ulazio u priče tko je bio ravnatelj jer je to bila politička osoba. Nije siguran je li to dobro ili loše pa spominje da tamo postoji medicinsko-zdravstveno osoblje i da ravnatelji tih domova u pravilu nisu liječnici.

O restriktivnim mjerama u Hrvatskoj

“U redu je da su mjere restriktivne, ali te su mjere manje više posvuda iste, svatko gleda preko ramena ili sa strane, kopira od drugog, doprinese nešto. Jedna neviđena suradnja do sada u kojoj za sada nema profitera, doći ćemo i na to, tko su potencijalni i pravi profiteri ovog razdoblja kao što ih je i bilo u vrijeme našeg Domovinskog rata i to su ljudi vidjeli i osjećali. Sada je taj dojam discipline i predanosti u zajedničkoj nevolji u kojoj se nalazimo jači, ali kažem, mjere su u svim državama manje više iste”, komentirao je Zoran Milanović.

Naveo je da svoju majku ne viđa zbog mjera i da se nada da to nije rješenje za idućih 50 godina jer “tako dugo nećemo živjeti”.

O pomoći iz EU

“Svaka država se u ovoj situaciji brine za sebe i to je to. Hoće li EU pomoći s korona obveznicama ili stabilizacijskim fondom za što su više Nizozemska, Njemačka i sjeverne države, to je na kraju krajeva manje važno, nije presudno, bitno je da pomogne (…) Sada EU šalje opremu. Ja kada to govorim nemam pred očima nijednu osobu koju bih branio, a o konceptu EU imam svoje mišljenje. Mislim da je dobar, da je dobar za nas i da je manje više sazrio i da ga ne treba produbljavati i od Europske unije raditi državu. Nisam za to i nisam nikada bio za to, ali nisam ni za izolacionizam i zatvorenost. Vidim da je Albanija poslala liječnike u Italiju i Španjolsku. U Italiju dolazi pomoć, itekako dolazi. Albanija je država kojoj je Italija prije 30 godina jako pomogla i to se ne zaboravlja”, rekao je.

Usporedba domaćeg gospodarstva sada i u krizi 2008.

Odgovarajući na pitanje koliko je hrvatsko gospodarstvo danas žilavije u odnosu na krizu 2008., Milanović odgovara da je sada situacija potpuno drukčija.

“Ovo je kriza i ponude i potražnje u kojoj ako bude previše dugo kriza ponude doći će do inflacije pod uvjetima da ljudi imaju dovoljno sredstava bit će novaca neće biti robe, potpuno je neusporediva prema svim parametrima s krizom iz 2008. godine i po otpornosti bankarskog sustava i građana i po stopi nezaposlenosti koja je puno manja nego 2008. u cijelo Europi. Druge su okolnosti. Ova kriza nije bila u nastajanju, ona je sve šokirala”, govori Milanović.

Naveo je da kriza neće imati dalekosežne posljedice ako bude prestala za mjesec dana. Točnije, tada ih prema njegovu mišljenju neće biti za turizam “jer smo već preduboko zašli u godinu i ljudi koji možda planirati doći ovdje možda će morati više raditi i tko zna hoće li imati za godišnje odmore”.

Dubina gospodarskih problema

Na novinarsku konstataciju da Hrvatska još uvijek ima traumu od krize 2008., Milanović kaže da su razlozi tada bili drukčiji kao i snaga i imunitet.

“Ja sam 2012. kao premijer naslijedio groznu fiskalnu i proračunsku situaciju, svi su bili u manje više sličnim problemima. Sada je drukčije. Da, ove godine ćemo imati veliki gospodarski pad, da narast će i nezaposlenost, pitanje je koliko. Mi kažemo da čuvamo radna mjesta, ne, ne postoje radna mjesta, to je terminološki užas kad se čuje. Postoje radnici i postoje poslovi. Postoji zaposlenost. Radna mjesta su fikcija, to je kao u socijalizmu 50-ih godina. Postoje radnici i ove mjere koje se provode su zapravo zaštitne mjere, to nije stimulans, to je stavljanje štita, da neko vrijeme ,a nadamo se kratko, zaštitimo one koji bez te zaštite ne mogu. To su zaštitne mjere i nisi zakašnjele. Ne možete od Vlade očekivati istog trenutka da kaže i stavi na stol sve nakon što je dala prvu ponudu i logično je da to bude neka razina legitimnog cjenkanja. Uslijedili su prosvjedi, savjeti, prijedlozi i na kraju su manje više svi zadovoljni”, komentirao je.

Moratorij na kredite

“Izostao je moratorij na kredite kao pomoć građanima. To su građani, to nisu najugroženiji građani, to su skoro svi građani. Bankama je otpuštena rezerva odlukom HNB-a koja je Hrvatska narodna banka, možemo mi misliti koliko je to neovisna ustanova, koliko je izvan politike, jest izvan dnevne politike, koliko odgovara Frankfurtu, a ne Hrvatskom saboru – dvojbeno, ali je na kraju to Hrvatska narodna banka koju je osnovala Hrvatska i radi u našem interesu. Sada je kriza i što su napravili? Ono što su trebali. Otpustili su rezerve – 6,5 milijardi kuna koje su inače banke morale čuvati kao zlatnu škrabicu ako bude loše. Što sada rade s tim novcem? Posuđuju ga državi. Kako? Uz kamatu? Koliku? To čekam da čujem. Ako je preko jedan posto to je profiterstvo jer trenutno nitko ne može dobiti toliki povrat na svoj novac osim velikih pharmi i veledrogerija kojima je država dužna pa onda država plaća sulude kamate. Ne samo da o tome treba voditi računa tko koliko zarađuje i na čiju grbaču nego i što ćemo s kreditima, da li se plaća kamata. Banke će iz ovoga opet izaći masnog vrata”, rekao je.

‘Ako ništa ne napravimo ponovit će se scenarij iz 2008.’

Milanović smatra da će se scenarij iz 2008. ponoviti ako se ništa ne napravi te je naglasio da će se trebati donositi odluke. Naveo je da je on u svojoj karijeri donio odluke pa čak i krive. Ističe da je sada jako teško i da je dobro da Vlada ima široku podršku političkog spektra, tj. predstavnika naroda. Kako navodi to su saborski zastupnici i organi vlasti.

“To bolje ako netko sutra bude postavio pitanje pred nekim sudom i arbitražom kako me to Hrvatska oštetila da možeš reći, ali iza toga smo stajali svi, cijeli Sabor. Zato smatram da su neke od ovih mjera koje se provode opravdane i koje su manje više iste u cijeloj Europi trebale dobiti placet kao jedan katalog mjera u Saboru. I onda znaš na čemu si. To je kao da imate barku ili brod, možete se vezati špagom, možete baciti sidro od 10 kilograma, a možete se vezati na corpo morte, to je ona betonska plaketa od tone, tu si siguran. Dakle, dvotrećinska većina za sve mjere koje se provode bez dvotrećinske većine, a diraju ljudska prava i slobode, ta dvotrećinska većina je corpo morte, tu si potpuno siguran da ti sutra nitko ništa ne može predbaciti. Zato mi nije jasno zašto se to ne radi, a može se još sutra napraviti”, rekao je Zoran Milanović na N1.

O obnovi Zagreba nakon potresa

Na novinarsko pitanje kako on komentira lošu reakciju Grada Zagreba nakon potresa, Milanović je prvo spomenuo vojsku te rekao da se nada da će tko god bio na vlasti u Zagrebu pomoći.

“Vojska je izašla i to 300 vojnika profesionalaca su izašli s lopatama na zagrebačke ulice i čistiti cigle u onom prvom naletu. To nije posao vojske, ali je to napravljeno mada je to mogao grad i bez vojske najnormalnije. Ali sada se svaki dan nekoliko desetaka dimnnjaka sruši i taj otpad stoji na gradskim ulicama. Ja mislim da grad ima resurse da deset puta toliko ukloni da nitko ni ne primjeti da se to događa (…) Za to je nadležan Grad Zagreb. Ja se nadam da neće biti tko god bude na vlasti u Zagrebu tko bude vodio glavnu riječ u obnovi , u kojoj će država morati dati tim ljudima, ne meni, izričito ne meni i mojima, ono što smo dali ljudima u Gunji. Ja sam se uvijek pitao kao premijer tada što bi bilo da su nasipi popustili i u Slavonskom Brodu gdje je malo nedostajalo da se to dogodi, i u Slavonskom Šamcu, da je to sve puklo i da je sve to bilo pod vodom”, komentirao je.

Kazao je da su građani prioritet.

MILANOVIĆ ZAHVALIO VOLONTERIMA STATIČARIMA NA ANGAŽMANU NAKON POTRESA: ‘Važno je da iz ove nepogode izvučemo pouku’

‘U Zagrebu postoji kartel koji funkcionira po principu ruka ruku mije’

“Ako se osiguravate od potresa osiguravatelj zna da će mu svi doći na vrata i zato su te premije tri do četiri puta veće od premija za osiguranje od poplave, puknuća cijevi, da puknuća cijevi, ili od požara. Zato se ljudi nisu osiguravali jer je to preskupo, nisu uređivali kuće jer je to preskupo. Imam osobno iskustvo o tome koliko košta kvadratni metar fasade u Zagrebu da se uredi i koliko košta kvadratni metar kuće na otoku gdje moraju dovesti radnike, imaju trošak, ta razlika je puta pet. Netko u Zagrebu krade, netko pokušava krasti i oteti novac. Tim sam se bavio na svojoj zgradi. Ne kažem da krade, ali postoji određeni kartel gdje ruka ruku mije, a lice obadvije”, rekao je.

Na novinarsko pitanje misli li da je dio tog kartela i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, Milanović kaže da ne misli nego da se glasno pita.

“To je moglo biti riješeno odavno. Nemoguće je da kuća u Zagrebu koja nema stilskih obilježja i nije zaštićena, takvih objekata je samo 600 u Zagrebu, nego je samo starija kuća nemoguće je da je kvadratni metar prije 10 godina bio 1000 kuna, a da si na moru za istu uslugu dobio 200 kuna. To je nemoguće”, smatra Milanović.

Povratak na Net.hr