U svome priopćenju Stjepan Mesić navodi da je odluka o uklanjanju Titove biste ne samo ustupak rigidnoj desnici i profašističkim i neofašističkim krugovima u Hrvatskoj, već i alarmantni pokazatelj grčevitog napora da se prebriše dio hrvatske povijesti i da se ukloni spomen na antifašističku borbu, jednu od najsvjetlijih stranica u toj povijesti.
"Hitno uklanjanje Titove biste iz Ureda predsjednice na tragu je miniranja i uništavanja više od tri tisuće spomenika antifašističkim borcima i žrtvama fašizma, čemu smo svjedočili u proteklih četvrt stoljeća. Sve to treba sagledavati i ocjenjivati u kontekstu projekta revizije novije povijesti koji je poguban sa stanovišta građenja budućnosti ne samo jugoistoka Evrope, nego i na cijele Evrope, pa i svijeta."
"Indoktriniranje mladih generacija i prebacivanje na njih frustracija i netrpeljivosti svojstvenih gubitnicima iz Drugog svjetskog rata, poništit će i posljednju mogućnost da makar postupno uklanjamo posljedice ratova u kojima se raspala Jugoslavije, stoji u Mesićevu priopćenju.
'Koliko su u svjetlu ovoga poteza vjerodostojna uvjeravanja Predsjednice da nastavlja djelo Franje Tuđmana, neka procjenjuje njezina stranka. Ne mogu, međutim, a da ne upozorim i na činjenicu da je Josip Broz Tito bio jedan od najznačajnijih državnika svijeta u drugoj polovici 20. stoljeća, da ga mnogi širom svijeta i danas visoko cijene, i kao državnika, i kao vođu antifašističkog otpora. Uklanjanje njegove biste iz Ureda predsjednice nezaobilazno će stoga u svijetu izazvati pitanje: kojim smjerom kreće Hrvatska", zaključuje Mesić koji dodaje da će se obratiti predsjednici Kolindi Grabar Kitarović s molbom da se bista prebaci u njegov ured.
