Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SPECIJAL: ONI SU OTIŠLI...

MATKO JE SREĆU NAŠAO U NORVEŠKOJ: ‘Život je specifičan, poštuju se zakoni i red, a za razliku od Hrvatske, država se brine o svemu’

Demografija je rak-rana i najveći problem s kojim se Hrvatska susrela. Od punopravnog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji svake godine ljudi masovno iseljavaju iz Lijepe naše, a stručnjaci upozoravaju da nam, ako se ovakav trend nastavi, prijeti izumiranje. Upravo zato je redakcija Net.hr-a odlučila pokrenuti specijal ‘Oni su otišli…’ u kojem ćemo objavljivati ispovijesti ljudi koji su iz raznih razloga napustili Hrvatsku i svoju sreću potražili negdje drugdje. Ispričali su nam svoja iskustva o životu u ‘tuđoj’ zemlji, jesu li dobili sve što su očekivali, te planiraju li se jednoga dana vratiti kući…

Oni koji su oduvijek htjeli živjeti u Norveškoj, a nisu bili sigurni bi li im odgovarao život na Skandinavskom poluotoku, sada mogu iz prve ruke od Matka saznati kako je živjeti među Norvežanima, njihovim specifičnim načinom života

Glavni grad Norveške, Oslo, osim što privlači na tisuće turista, privlači i one koji žele unaprijediti svoju karijeru iz određenih industrija. Neke od njih su kibernetika i robotika pa je Oslo, osim po svojoj prenapučenosti, postao “skandinavska meka” za određene sektore industrije. Upravo nam je o tome pričao 39-godišnji Hrvat Matko Barišić koji je sedam godina živio u Oslu. Prije toga, do 32. godine, Matko je živio u Zagrebu. Premda se u međuvremenu, točnije u prosincu 2019., preselio na obalu rijeke Visle u poljski grad Krakov, on i dalje radi za istu norvešku firmu te je opčinjen životom na Skandinavskom poluotoku.

Mladi znanstvenik Matko svoju je poslovnu sreću pronašao u OsluFoto: privatna arhiva

Kako se Matko uopće našao u Norveškoj? Ispričao nam je da je početkom 2012. završio doktorat na FER-u pa je svoju karijeru s doktoratom iz pomorske robotike/kibernetike odlučio nastaviti u industriji, međutim izvan akademskog kruga. Matko je trenutačno u Poljskoj na dvogodišnjem ugovoru o udaljenom radu zbog uspostave i vođenja novog centra za razvoj softverskih rješenja za potrebe njihova posla vezanog za pomorstvo i luke. Inače, i dalje je matično smješten u ispostavi svoje firme, multinacionalnog inženjerskog koncerna ABB u Norveškoj.

EVIN ŽIVOT U IRSKOJ: ‘Ljudi su me oduševili, a cijene su niže nego u Hrvatskoj. Ne želim se vratiti u disfunkcionalnost i beznađe’

KARLO JE ODUŠEVLJEN ŽIVOTOM U LONDONU; Radio je u hotelu, restoranu, gigantu Appleu pa u pubu: ‘Povratak u Hrvatsku nema smisla’

Mladi znanstvenik u Oslu

Matko nam otkriva da je Norveška, uz SAD, Nizozemsku, Kanadu, Brazil, Singapur, Kinu, Japan te još nekoliko država, zemlja gdje cvjeta industrija koja leži na primjeni najnovijih znanja iz kibernetike, teorije upravljanja, automatike i robotike u pomorstvu. Njegov izbor pao je na Norvešku jer se nalazi relativno blizu Hrvatskoj, odnosno lako je iz te države doputovati u Lijepu našu pa biti s obitelji, prijateljima i na godišnjem odmoru. Izuzev industrije koja ga zanima, Matko navodi da je Norveška uređena država skandinavsko-socijaldemokratskog uređenja s jakim, no smislenim pravilima, zakonima i propisima koji su sveprisutni u privatnom, javnom te poslovnom životu. Objašnjava da zbog toga “egzistencijalni stres” gotovo ne postoji jer su “stvari jasne, pravične, a životi uredni”. Matko navodi da je balans između karijere, privatnog vremena i obiteljskog života zaista kvalitetan.

Policajci na konjima u NorveškojFoto: privatna arhiva

“Ja sam doktor znanosti znanstvenog područja tehničkih znanosti, znanstvenog polja elektrotehnike, znanstvene grane automatike, diplomirao sam prema predbolonjskom sistemu 2003. u roku kao dipl.ing. elektrotehnike, a potom radio i studirao doktorski studij na FER-u do ožujka 2013. kada sam obranio doktorat. Nakon toga sam još 11 mjeseci radio na FER-u kao znanstveni suradnik. U Norveškoj sam 2013. počeo raditi u struci. Do posla sam došao tako što me moja tvrtka nazvala na preporuku zajedničkih poznanika, inače akademskih radnika iz Norveške koji su vrlo aktivni u premošćivanju podjela između norveškog akademskog i korporativnog okružja, a koji su s mojim radom u znanosti upoznati zbog recenzija projekata, znanstvenih članaka i drugih oblika znanstvenih doprinosa kojima sam bio autor. U međuvremenu sam napredovao u karijeri prema voditeljskim položajima, ali i dalje u području korporativnog, industrijskog istraživanja i razvoja”, priča nam Matko.

PAVAO JE IZ SISKA OTIŠAO ZA DUBLIN: ‘U Hrvatskoj nije bilo perspektive, a ovdje mi svake godine u isto vrijeme plaća raste za oko 500 eura’

DALIBORU JE ŠVEDSKA DOM VEĆ PET GODINA: ‘Sustav je uređen, a satnica mi je gotovo 150 kuna! Povukao sam sa sobom ženu i djecu’

Norveška primanja

Ovaj 39-godišnjak otkriva da su primanja u Norveškoj čak tri do četiri puta veća nego u Hrvatskoj, dok su potrošačka košarica i život općenito skuplji. Ipak, ne u tolikom razmjeru, nego otprilike od dva i pol do tri puta, što znači da norveški radnici imaju veću potrošačku moć te puno lakše i lagodnije zatvaraju osobne i obiteljske račune iz mjeseca u mjesec, objašnjava nam.

Matko je najviše zadovoljan balansom između poslovnog i privatnog života u OsluFoto: Shutterstock

“Na nižim razinama složenosti poslova je taj efekt i izraženiji i viši nego primjerice kod mene osobno. Zašto? Zato što za poslove više razine složenosti i razmjerno većih bruto primanja izuzetno progresivna i velika stopa poreza Kraljevine Norveške donekle nivelira tj. ‘izravnava’ krivulju rasta primanja s rastom složenosti posla”, kaže Matko.

IVANKA JE BILA DIJETE IZ DOMA, A SAD IMA KOZMETIČKI SALON U ENGLESKOJ! ‘Prvi put u životu imam manje briga i obilnije obroke’

Matka je najviše iznenadila potpuno različita kultura življenja

Norveška se po mnogočemu razlikuje od Hrvatske, no to su ponajviše način života i kultura življenja, što je Matka iznimno iznenadilo. Neka od iznenađenja smatra ugodnima, a neka su mu kako opisuje, “blago iritirajuća”. Prepričava nam da su Norvežani manje komunikativni nego Hrvati. Čak bi pravilnije bilo reći, kaže Matko, da su komunikativni u drugim uvjetima i tijekom drugih aktivnosti i vidova druženja. Opisuje da Norvežani stvaraju nove društvene veze i osnažuju postojeće kroz strukturirano provođenje slobodnog vremena, dakle kroz sportske klubove, šetnje, planinarenja, branje šumskih plodova ili gljiva, razne volonterske i dobrotvorne akcije za susjedstvo ili lokalnu školu.

Naš mladi znanstvenik najviše je ostao iznenađen norveškim načinom životaFoto: privatna arhiva

Njihovo druženje jednostavno nije onakvo kakvo smo navikli viđati kod nas kao što je odlazak na kavu ili pivo, noćni izlazak ili druženje nakon posla. Osim navedenog, Matka je ipak najviše u Norveškoj iznenadio tzv. “Janteloven”, odnosno Pravilnik gradića Jante što je zapravo skandinavsko-nordijska ideologija koja se može na hrvatski prevesti kao uravnilovka. Dakle, riječ je o podjednakoj raspodjeli proizvedenih dobara ili ostvarenog dohotka među sudionicima proizvodnje i to bez obzira na njihov individualni prinos, položaj ili odgovornost za postignute rezultate.

Matko priča da se Norvežani druže na ‘neobične’ načine, a jedan od njih je planinarenjeFoto: privatna arhiva

“Janteloven propisuje da što je čovjek izraženijih sposobnosti, talenata, ili trenutačnog društvenog i profesionalnog položaja morao bi biti skromniji i nikako ne postaviti sebe i svoje interese, viđenja ili zamisli ispred drugih u svojoj okolini. Janteloven glasi ‘nikada se nećeš ponašati kao da si ti bitniji od drugih, kao da si nešto posebno, ili kao da ti je svijet dužan zadovoljiti ikakve tvoje potrebe.’ Iako Janteloven ima mnoge blagotvorne učinke za društvenu koheziju (minimiziranje ili potpuna eliminacija klasnog ratovanja između bogatih i siromašnih, puno sličniji životni stilovi, uzorak slobodne potrošnje kućanstava, odsutnost signaliziranja bogatstva skupim automobilima ili tzv. ‘conspicuous consumption’), ima i pogubne, pogotovo u poslovnom smislu. Ugrubo, to su slični razlozi zbog kojih domaća, hrvatska ‘uravnilovka’ pada na testu poticanja energičnog, odgovornog i profitabilnog poslovanja – odsutnost motivacije radnika i rukovoditelja. Primjerice, u Norveškoj su rukovoditeljski položaji bez posebnog društvenog prestiža, a odnosi koje rukovoditelj mora njegovati prema radnicima izuzetno osjetljivi i ne smiju kanalizirati njegovu moć nad njima ni na koji način. Tu je prisutno kolektivno zaključivanje i rukovođenje koje se često raspline u odsutnost odluka i nastavak poslovnih procesa po inerciji”, objašnjava Matko.

VIDA OTKRIVA KAKAV JE ŽIVOT U FINSKOJ: ‘Da, zime su brutalne, ali prosječna plaća je veća od 3000 eura. Više me ne brine koliko trošim…’

‘Teško da ću se za vrijeme radnog vijeka vratiti u Hrvatsku… možda jednom u mirovini’

Na pitanje planira li se ikada vratiti u Lijepu našu, Matko odgovara negativno, no kaže da nije do kraja otpisao tu opciju jer bi se u mirovini možda i mogao vratiti. Budući da njegova obitelj ima nekretnine na Jadranu šansa za povratak postoji, no, kako kaže, tada mu mirovina, primanja, ušteđevina, zdravstveno i socijalno osiguranje moraju biti uređeni kroz neki drugi sustav, a ne hrvatski. Navodi da je Hrvatska pravi primjer “zemlje-slučaja” iz Acemugluove knjige “Why Nations Fail” koja, ukratko rečeno, govori da bi stabilizacija društvenih procesa bila iznimno spora te da je postupak promjene težak.

“Hrvatska je korumpirana, s jedne strane neprijateljski raspoložena prema poslu, ulaganjima, i obrtaju kapitala, a s druge otvorena najgorem obliku ekstrakcijskog, mafijaškog, ‘robber baronovskog laissez-faire kapitalizma’ s kraja 19. stoljeća i početka 20. Priroda društvenih odnosa je i dalje fundamentalno plemenska, što samo po sebi nije ni loše ni dobro, ali je neprimjereno za društvo koje je golim brojem dionika preraslo razinu složenosti plemenske zajednice. Uloga Crkve i ostalih regresivnih, reakcionarnih i paternalističkih silnica je, ako išta, još i jača nego kada sam 2013. otišao. S druge strane, moja obitelj je primjer odumiruće više srednje klase stvorene velikim projektom urbanizacije i podizanja radničke klase u položaj srednje klase nakon 2. svjetskog rata. Da se vratim u Hrvatsku ne bih bio na udaru svih negativnosti Hrvatske koje sam naveo jer sam dobro situiran i okružen ljudima sličnog razmišljanja, no u takvom mjehuru od sapunice, kako čovjek ne bi izgubio razum od svakodnevnog susretanja s društvenom patologijom. Mislim na klerofašiste, svećenike i laike koji stalno zabadaju nos, oči i uši u tuđe spavaće sobe, ali tu su i oni koji zaustavljaju bilo kakvu smislenu reformu obrazovnog sustava, uvođenje građanskog odgoja itd. Hrvatska ima predivnu klimu, predivan zemljopis, fenomenalnu kuhinju, i te jake, srčane, strastvene međusobne veze i poveznice koje proizlaze iz istog onog prije spomenutog plemenskog mentaliteta. Između ostalog, i mojoj zaručnici iz Finske Hrvatska se sviđa, ali je oprezna kada vidi što se događa na širem društvenom planu. Kada se sve zbroji i oduzme, teško da ćemo se za vrijeme radnog vijeka vratiti u Hrvatsku”, iskren je Matko.

MIRTA JE SPLIT ZAMIJENILA TEKSASOM: ‘Radim i po 18 sati, ali moj rad se cijeni. Bitno je znanje, a ne veze i poznanstva. Povratak nije opcija’

‘Sviđa mi se što Norvežani poštuju zakone i što im je komunikacija neformalna, ali su jako politički naivni’

“U Norveškoj mi se najviše sviđa transparentnost, osjećaj društvene kohezije i društvene obveze odgovornog, pristojnog i urednog ponašanja. Norvežani su disciplinirani, ne zanemaruju pravila, zakone, poreze, ili gruntovnice kada im se ne sviđaju, recikliraju i jednostavnih su i ‘niskoeksplozivnih’ strasti koje ih pogone. Oni jednostavno vole prirodu i provoditi vrijeme na zraku, sportove, more i ribarenje, i ‘uradi sam’ poslove. U poslovnoj i formalnoj komunikaciji su jako neformalni, neusiljeni, ali pristojni i nekonfliktni. I ono što mi se najviše sviđa jest forsiranje  jako dobrog balansa privatnog i poslovnog života, tj. imaju izuzetno mnogo razumijevanja za planirane i neplanirane godišnje odmore, hobije, sport, jezike, putovanja. S druge strane, Norvežani su i pomalo superiorni kada komentiraju ili razvijaju vrijednosni sud o kaosu, neskladu, korupciji i nedemokratičnosti koju vide u drugim dijelovima svijeta poput Balkana, Magreba ili Bliskog istoka, a i politički naivni. Iz tih razloga je ponekad frustrirajuće raspravljati s njima o politici, trenutačnim događajima u svijetu ili novinarstvu. Imaju dosta prozaičnu, siromašnu i neukusnu tradicionalnu kuhinju, i općenito se nekad čini da utjelovljuju onaj protestantski arhetip da ne uživaju i ustručavaju se od uživanja u onim finijim stranama života kao što su jelo, piće, flert, ples, prijateljstvo i tulumarenje, dakle na način života na kakav sam ja navikao”, opisuje Matko Norvežane.

Uz to, Matko dodaje da su Norvežani previše usredotočeni na one načine na koje oni uspostavljaju prijateljske i bliske odnose, što znači na sportske napore. Njima je sport jedan od rijetkih ispušnih ventila za Janteloven pa se izuzetno vole natjecati, priča Matko.

‘Osjećam se prihvaćeno, ali mislim da se nisam dobro integrirao u norveško društvo’

Kada se govori o poslu, Matko kaže da je većinom jako zadovoljan jer mu kombinacija prihoda i norveškog sustava vrijednosti dopušta balans između poslovnog i privatnog života. Zato može putovati i imati hobije koji ga ispunjavaju poput posjećivanja znanstveno-fantastičnih konvencija te drugih seminara, ali i rad za Europsku komisiju kao recenzent projekata itd. Osim toga, omogućen mu je skladan i uravnotežen život više srednje klase.

“Uopće mi ne smeta izuzetno visoka porezna stopa jer norveške javne usluge, javni radovi i sustav socijalne zaštitne mreže (prevencija i osiguranje od siromaštva, gubitka doma, potpore u slučajevima ovisnosti i drugih samodestruktivnih oblika ponašnja), zdravstvena zaštita, jednostavna državna i lokalna administracija zasnovana na potpuno umreženom, koreliranom i transparentnom sustavu baza podataka dostupnom preko interneta, apsolutno opravdavaju cijenu koju svatko plaća kroz porez i doprinose. U poslu sam relativno zadovoljan, čak i više nego relativno. Malu frustraciju uzrokuje osjećaj da ponekad cijela organizacija koje sam dio ima relativno nisku razinu ambicije da nešto revolucionarno napravi, iskorači ili se angažira, te rijetki slučajevi kada inače hvalevrijedna norveška navada da se stvari u firmi rješavaju konsenzualno zapne, a onda iz razloga kulturološke nespremnosti, nitko ne preuzima odgovornost, ambiciju i ideju da donese odluku i ‘odreže”, veli Matko.

Matko se u Norveškoj osjeća relativno prihvaćeno, no zbog njegove osobne neprilagođenosti norveškim normama ponašanja (objašnjava da nije tip za planinarenje, kajak ili skijaško trčanje pa redovito odbija pozive na takva “druženja”), nije baš integriran u društvo. Navodi da nema puno prijatelja, a one koji ima najčešće nisu Norvežani nego su to uglavnom Brazilci, Nijemci, Španjolci i Talijani.

* Imate slično iskustvo sa životom u inozemstvu ili možda potpuno suprotno, a htjeli biste ga podijeliti s nama i našim čitateljima? Javite nam se na mail: vijesti@portal.net.hr.

Povratak na Net.hr