Izmjene u sklopu petog kruga porezne reforme trebale bi donijeti rast zapošljavanja i plaća, izjavio je u srijedu ministar financija Zdravko Marić u Hrvatskom saboru, u kojemu se danas u drugom čitanju raspravljalo o paketu izmjena poreznih zakona koje bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine.
"Izmjene bi trebale stimulativno djelovati na rast zapošljavanja i plaća", rekao je Marić u izjavi nakon saborske rasprave.
Korist će osjetiti oko 900.000 poreznih obveznika
Procjenjuje da bi gubitak poreznih prihoda, gledano statički, zbog predloženih poreznih izmjena mogao iznositi dvije milijarde kuna na godinu, no očekuju se i pozitivni efekti za građane i gospodarstvo. Kaže i kako se novim poreznim izmjenama ne može obuhvatiti sve obveznike, ali da njih oko 900 tisuća mogu očekivati financijsku korist, ovisno o visini dohotka. Naime, kako je podsjetio, od ukupno 2,8 milijuna zaposlenih i umirovljenika 1,9 milijuna ne plaća porez na dohodak.
Marić je i danas ponovio ono što često ističe kada govori o poreznoj reformi, a to je da visina plaće nije određena zakonom o porezu na dohodak, nego ugovorom između poslodavca i radnika. Istaknuo je da vlada ne odustaje od novog vala poreznih izmjena unatoč situaciji s epidemijom covida-19 te da je riječ o bitnom dijelu njezina programa ponuđenog biračima prije izbora.
Snižavaju se stope poreza na dohodak
Dosadašnjim izmjenama poreznog zakonodavstva je po njegovim riječima građanima i gospodarstvu ostavljeno više od osam milijardi kuna, a proširen je i djelokrug neoporezivih primitaka, pa tako poslodavci mogu mjesečno isplaćivati radniku više od tisuću kuna, bez ikakvih davanja.
Paket zakonskih prijedloga iz petog kruga porezne reforme obuhvaća izmjene zakona o financiranju lokalnih jedinica, kojima se regulira povećanje udjela tih jedinica u raspodjeli poreza na dohodak, dok fond za izravnanje na sebe preuzima država. Tu su i izmjene zakona o porezu na dohodak, na dobit, PDV-u te fiskalizaciji u prometu gotovinom.
Predloženim se izmjenama zakona o porezu na dohodak snižavaju stope toga poreza s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, a kako je taj porez prihod lokalnih jedinica to će za njih značiti i oko dvije milijarde kuna manji prihod. No, vlada tvrdi kako taj trošak odgovara trošku predloženih izmjena zakona o financiranju lokalnih jedinica, kojim se povećavaju udjeli općina i gradova te županija u raspodjeli poreza na dohodak - općina i gradova sa 60 na 74 posto, a županija sa 17 na 20 posto, dok udio za decentralizirane funkcije ostaje 6 posto.
Snižava se i stopa poreza na dobit
Uz predloženo smanjenje stopa poreza na dohodak, izmjenama Zakona o porezu na dohodak od početka iduće godine smanjit će se s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana).
Izmjenama Zakona o porezu na dobit snižava se opća stopa za sve koji imaju godišnji promet do 7,5 milijuna kuna s 12 posto na 10 posto. S 12 na 10 posto smanjila bi se i stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, a s 15 na 10 posto stopa poreza po odbitku za isplate naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnici, zabavljači, sportaši).
