LJUDI, NISTE NIŠTA DOBILI NI OSVOJILI! / Psihologinja otkriva zašto su Hrvati naivni i uplaćuju novac na sumnjive račune

Odgovor na pitanje zašto unatoč svim upozorenjima i primjerima oko sebe Hrvati i dalje nasjedaju na internetske prijevare i gube na tisuće kuna potražili smo u psihologiji,

18.10.2019.
7:11
Ilustracija
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Prijevare postoje valjda otkada postoji svijet, a s internetom su se mogućnosti za prevarante povećale. Lopovi se skrivaju iza tipkovnica te do svojih žrtvi dolaze iznimno lako, uz samo nekoliko klikova mišem. Korisnici interneta diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, barem su jednom u životu u sandučiću svoje elektroničke pošte pronašli mail u kojem ih se moli da uplate određenu svotu novca na neki račun. Bez obzira na to je li riječ o "neočekivanom nasljedstvu rođaka iz Tanzanije" za kojeg nikada prije niste čuli ili o Johnu Smithu koji je doživio prometnu nesreću u nepoznatoj i dalekoj zemlji pa nema love za povratak, sve su to prijevare s kojima se svakodnevno susreću korisnici interneta.

Nasjedaju lažnim mailovima i anonimcima s Facebooka

No, prijevare nisu samo mailovi koji direktno traže novac primatelja. Tako se neki prevaranti "maskiraju" u banke pa naivcima nude vrlo povoljne kredite o čemu svjedoči nedavni slučaj iz Varaždinske županije. Naime, jedna 55-godišnjakinja iz Ivanca nedavno je nasjela na lažni mail i ponudu Asociacion Ayuda o kreditu u banci BankAtlantigue sa sjedištem u Francuskoj. Ponuda je bila kredit u iznosu od 150.000 kuna na 20 godina, a žena je ponudu prihvatila pa preko maila primila ugovor o zajmu prvostupanjskog suda u Togu koji je potpisala i vratila mailom pošiljatelju ugovora. Budući da žena nije mislila da je riječ o prijevari, ona je od sredine kolovoza pa do gotovo kraja rujna ove godine u par navrata uplatila novac za realizaciju kredita. Žena je ostala bez više tisuća kuna.

Početkom godine, u javnost su izašli detalji prijevare na koju su nasjele dvije 60-godišnje Bjelovarčanke. Naime, žene su se na Facebooku počele dopisivati s nepoznatim osobama koje su im se predstavile kao američki vojnici koji se nalaze na raznim misijama u svijetu. Bjelovarčanke su lažnim američkim vojnicima ilipno uplatile 188.000 kuna. Sve se dogodilo u prošle dvije godine. Međutim, žrtve internetskih muljaža u Hrvatskoj nisu samo fizičke osobe. Mnogi su se vjerojatno nasmijali Gradskoj upravi Grada Đakova nakon što je Slavko Toha, inače predstojnik financijske službe, uplatio 50.000 eura Johnu Smithu iz Velike Britanije. Toha, koji već tri desetljeća vodi financije Grada Đakova te prije nije činio slične pogreške, zapravo je primio lažni mail gradonačelnika Marina Mandarića te nije ništa posumnjao. K tome, i osječko Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera također je "namagarčeno" pa su oni uplatili 100.000 kuna na britanski račun u sličnoj prijevari s Johnom Smithom.

Tri vrste muljaža koje se u Hrvatskoj stalno ponavljaju

Osobe koje rade u području informacijske sigurnosti svakodnevno se susreću s ljudima koji su nasjeli na prijevare, a jedan od njih je i Mirko, koji je molio da mu u članku promjenimo ime zbog prirode posla kojom se bavi. Premda nije mogao iznositi detalje, Mirko objašnjava da se tri vrste prijevara non-stop ponavljaju. Prva je prevara " hishing".

"Kod nas je jako rijedak phishing na dobro napisanom hrvatskom jeziku, uobičajeno korisnicima dolazi loš prijevod s Google prevoditelja što ih uljulja u lažni osjećaj sigurnosti. Nekoliko je kampanja bilo u Hrvatskoj gdje su se napadači predstavljali u ime državne uprave koja mailom traži nekakvu akciju. Korisnici nisu svjesni da je jako lagano lažirati pošiljatelja u e-mailu, što u kombinaciji s dobro napisanim mailom na hrvatskom dovodi do toga da nitko niti ne posumnja da taj Word dokument s malicioznom makro-naredbom u sebi dovodi do krađe ili kriptiranja podataka. Prije nešto više od pet godina bilo je mnogo takvih napada koji su uzrokovali iznimno veliku financijsku štetu. Zanimljivo je da nitko od žrtava nije uopće posumnjao da se radi o nečem čudnom", objašnjava.

Kao drugu najčešću prijevaru Mirko navodi lažne brojeve računa. Kaže da je riječ o iznimno opasnoj situaciji koja se događa kada je nekoj kompaniji ili fizičkoj osobi već provaljen račun e-pošte. Postoje slučajevi gdje napadač u ime prodavatelja usluge pošalje mail i traži promjenu računa uplate. U takvim slučajevima korisnik bi trebao nazvati i tražiti telefonsku potvrdu takve akcije, ali uglavnom ne traže pa uplate novac na nekakav račun koji je pod kontrolom napadača, objašnjava Mirko. Pojašnjava da je tvrtkama koje rade sa stranim klijentima ova prijevara posebno opasna jer se poslovna komunikacija odvija na engleskom jeziku pa ne postoji "zaštita" kojom nas štite specifičnosti hrvatskog jezika. Treći po redu su lažni oglasi u oglasnicima. Mirko kaže da je barem nekoliko slučajeva bilo u velikim oglasnicima na domaćem internetskom prostoru pa tako stoji da primjerice osoba prodaje automobil, tvrdi da je iseljenik koji se samo želi riješiti vozila pa ga prodaje debelo ispod cijene. Obično šalju lažnu dokumentaciju i traže da se kupi na neviđeno.

Stručnjak za informatičku sigurnost kaže da je jedan način raspoznavanja prijevare zapravo hitnost koju prevarant uvijek naglašava. Dodaje da prevaranti obično pokušavaju zauzeti poziciju autoriteta, kao što su primjerice Fina ili Porezna uprava kod nas. "Domaća policija pokušava rješavati slučajeve preko Interpola, ali često je to presporo da se išta napravi. Ako novac ili proizvodi odu izvan EU-a, situacija je još gora", govori Mirko.

Najčešće nasjedaju usamljene osobe i oni skloni impulzivnom ponašanju

Odgovor na pitanje zašto unatoč svim upozorenjima i primjerima oko sebe Hrvati i dalje nasjedaju na internetske prijevare i gube na tisuće kuna potražili smo u psihologiji, točnije kod psihologinje. Anamarija Vuić, psihologinja i članica Zagrebačkog psihološkog društva, koja trenutačno radi u agenciji za branding i komunikaciju "Señor", devet je godina provela volontirajući i radeći na Hrabrom telefonu, gdje se uz teme vezane uz roditelje i djecu, bavila i temom rizika i nasilja na internetu. Psihologinja objašnjava da ljudi i dalje nasjedaju na muljaže jer nemaju dovoljno znanja o njima pa se javlja potreba za većim medijskim opismenjavanjem i starijih i mlađih. Tu se spominju i lažne vijesti, jer baš kao i za prijevare, i za njih treba "upaliti" kritičko mišljenje. Osim znanja, psihologinja navodi i vještine korištenja interneta kao i individualne karakteristike osobe, kao što su manjak samokontrole i sklonost vjerovanju persuazivnim porukama. No, Vuić napominje kako je važno znati da sve vještiji postaju i oni koji šalju takve poruke pa postaje sve teže razlikovati lažne od pravih.

"Psihološka istraživanja još uvijek ne daju jednoznačne odgovore, no načelno možemo reći da postoji nekoliko faktora koji predviđaju nasjedanje na prijevare - kakva je poruka koju je osoba dobila (primjerice, ako djeluje kao da ju je poslao službeni izvor, povećava se i šansa za nasjedanjem na prijevaru) te koje su osobine primatelja poruke (znanje o internetskim prijevarama, vještina korištenja računala, percepcija rizika, osobine ličnosti, kognitivne sposobnosti, samokontrola itd.). Često je očekivanje da su stariji ljudi skloniji da nasjednu, no pokazalo se da dob i spol nisu značajni faktori rizika te da su razlike neznatne. Osobe koje procjenjuju korist od odgovaranja npr. na sumnjive e-mailove većom od rizika koje taj e-mail potencijalno donosi, su u najvećoj opasnosti od nasjedanja na prijevare, čak i u situaciji kada pretpostavljaju da je riječ o muljaži. Pokazalo se da kod ovih ljudi postoji mala nada da će se odgovor ipak isplatiti pa u skladu s tim i preuzimaju rizik. Za ljude koji se osjećaju usamljeno te one sklone impluzivnom ponašanju također je vjerojatnije da će nasjesti na prijevaru", objašnjava psihologinja Vuić.

Za kraj, Vuić kaže da postoje dva načina na koje ljudi razumijevaju poruke koje ih u nešto uvjeravaju, što se naravno odnosi i na prijevare. Jedan je baziran na logici, dok drugi puca na emocije. Što je veća emocionalna uključenost, objašnjava psihologinja, to je veća šansa i da će se aktivirati put usmjeren na emocije pa je tako i veća vjerojatnost da osoba neće logično razmišljati te da će se upustiti u rizičnu aktivnost.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali