Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

IZBLIJEDIO JE SJAJ

LIJEPO ZAGORSKO SELO POSVAĐALO HRVATE: Desni ga preziru, lijevi ga se srame, a kineski novac koji ga je trebao spasiti nikako ne stiže

Umjesto obećanih 14 milijuna kuna, investicije i vraćanja u život Političke škole u bilo kojem obliku opet ništa. Svi su rokovi prošli, novac iz Kine za Političku školu nije uplaćen

Tek sat vremena vožnje od Zagreba smjestilo se zagorsko mjesto s povijesnoga značaja. Bez obzira na to, jedni ga vole, drugi mrze jer Kumrovec je rodno mjesto Josipa Broza Tita, čovjeka oko čije se uloge već desetljećima u Hrvatskoj lome koplja.

Kumrovcu je država nekada bila majka, danas je maćeha. Zgrade, vrijedna arhitektonska djela, propadaju, desetljećima vlasti ne znaju što će s njima, a dok čekaju nove vlasnike, nebrigu svi mi plaćamo. I kad je izgledalo kao da će problem biti riješen – sve se vraća na početak, donosi HRT u svojoj reportaži.

“Crni ga mrze, a crveni ga se srame”, kaže o Kumrovcu bivši načelnik općine Dragutin Ulama.

“Ovo nikako nije mrtvi kapital”, kaže o zgradi nekadašnje političke škole u Kumrovcu voditeljica Muzeja “Staro selo” u Kumrovcu Tatjana Brlek.

“Mrtvi se neće dizati, Jugoslavija se neće vratiti, a Kumrovčani će ostati ovdje, ne?”, smatra umirovljenik iz Kumrovca Ivan Mikša koji obrađuje Titov vinograd.

Zdanje prepuštena zubu vremena

U Političkoj školi u Kumrovcu do 1990. godine obrazovao se elitni komunistički kadar bivše države. Na početku rata u njoj su bili specijalci, potom vukovarski prognanici. Kad su otišli 2002., zdanje je prepušteno zubu vremena.

Načelnik općine Kumrovec Robert Šplajt opisao kako je to nekad izgledalo:

“Nije se ni moglo samo tako ući u objekt. Morao si imati nekog poznatog ili imati neki razlog ili ući organizirano sa školom. Zdrada ima tri kata na kojima su smještene sobe. Struja je isključena u zgradi radi sigurnosti. Komunalni doprinos koji bi se trebao plaćati svake godine za zgradu je oko 70.000 kuna. Builo je i krađa i jedno vrijeme je to i policija čuvala ali ne mogu više s tim na kraj. Samo čekamo da dođe čim prije novi vlasnik i uspostave red u toj zgradi. Jer to je već postalo nemoguće”, rekao je Šplajt.

Zgrada propada već 18 godina. Nakon brojnih natječaja i propalih projekata, prošlog se proljeća pojavila nada – kineski investitori na čelu s poduzetnicom Jiang Yu.

Najavila je da će, s obzirom na to da oko 70.000 kineskih turista posjećuje godišnje Kumrovec, prvu investiciju grupacije koji predvodi realizirati upravo tamo.

Investitori su platili gotovo 600.000 kuna jamčevine, porez na prijenos nekretnine i dodatno kupili 27.000 kvadrata zemlje iznad škole. To je ukupno više od 2 milijuna kuna.

Novac nikad nisu uplatili

Gdje je zapelo s Kinezima objasnio je Siniša Malus, komunikacijski menadžer Kinesko-jugoistočnoeuropske poslovne asocijacije (CSEBA).

“Dakle, negdje prošlo ljeto su kineske vlasti malo jače počele kontrolirati i na neki način kočiti iznošenje novca iz Kine prema Europi i SAD-u uslijed problema koji su se dogodili što na razini Kina-SAD u kontekstu trgovinskog rata i konstantnih pritisaka SAD-a na kinesku administraciju, a što u kontekstu ovih nemira i nereda u Hong Kongu”, objasnio je zastoj Malus.

Umjesto obećanih 14 milijuna kuna, investicije i vraćanja u život Političke škole u bilo kojem obliku opet ništa. Svi su rokovi prošli, novac iz Kine za Političku školu nikad nije stigao.

“Sad je na vladi odluka hoće li se ići u novi natječaj ili postoji mogućnost da se ako mi riješimo naš dio problema koji imamo možda u nekom dodatnom roku ili po nekim posebnim regulama plati ta nekretnina i bez novog natječaja”, rekao je Malus.

Najboljemu se nada i načelnik:

“Nit vodilja koja nas vodi i koja je naša želja da tu zaposlimo minimalno u ovom objektu iza nas 100-150 ljudi, isto tako u Spomen domu 100 ljudi, zadovoljilo bi većinu naših potreba što se tiče zapošljavanja”, rekao je Šplajt ha HRT.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr