Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NITKO O TOME NE PRIČA

HRVATSKI LIJEČNICI DIŽU UZBUNU: ‘Bit će to najveći epidemiološki problem budućnosti’

Svako peto dijete i adolescent pati od nekog oblika psihičkog poremećaja, a prema dostupnim podacima u šest godina taj broj se udvostruči. Usprkos tome, u čitavoj Hrvatskoj postoji svega 40-ak dječjih psihijatara, a uvjeti u kojima se liječe djeca s duševnim bolestima su ponižavajuća. Jedina svijetla točka sustava je predanost liječnika i psihologa.

Mentalni poremećaji u djece i adolescenata bit će najveći epidemiološki problem budućnosti, i to kao posljedica sve većeg broja nesređenih odnosa u obiteljima, ekonomske neizvjesnosti i vršnjačkog nasilja, upozorava doc. dr. sc. Katarina Dodig-Čurković, predsjednica Hrvatskog društva za mentalno zdravlje djece i adolescenata Hrvatskog liječničkog zbora i pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek, za Glas Slavonije.

Točnih podataka još nema, ali postoje epidemiološka, terenska istraživanja koja pokazuju da i do 20 posto djece i adolescenata boluje od nekog psihičkog poremećaja. U 2005. godini u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zabilježeno je 17.836 posjeta djece zbog psihičkih problema, u 2010. 28.010, a 2012. čak 37.543. U cijeloj mreži u Hrvatskoj ima tek 40 dječjih psihijatara. Istovremeno, uvjeti u kojima se liječe djeca s duševnim bolestima u cijeloj Hrvatskoj dobili su negativnu ocjenu pravobraniteljica, a uvjeti u kojima se drže djeca ocijenjeni su ponižavajućima.

Negativan nalaz sve tri pravobraniteljice

“U drugoj polovini prošle godine posjetile su nas tri pravobraniteljice, i to prvo nenajavljeno pučka pravobraniteljica, potom pravobraniteljica za osobe s invaliditeom i na kraju predstavnici ureda pravobraniteljice za djecu. Ovi dolasci bili su potencirani alarmom Hrvatskog društva za mentalno zdravlje djece i adolescenata, kojim smo željeli upozoriti na uvjete u kojima se danas liječe djeca i adolescenti s duševnim bolestima. Sva tri izvješća su negativna, a kao jedina svijetla točka naveden je naš beskrajan entuzijazam i želja za radom”, kaže doc. dr. sc. Dodig–Čurković.

U Hrvatskoj postoji samo jedna psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, smještena u Ulici Ivana Kukuljevića u Zagrebu. Na tri medicinska odjela, bolničkom, dnevnoj bolnici i specijalističko-konzilijarnom, liječe se djeca iz cijele zemlje s lakšim, ali i najtežim psihičkim smetnjama. Godišnje se hospitalizira 800 djece na bolničkom odjelu, oko 350 hospitalizacija se ostvari u dnevnoj bolnici, s tim da je veliki broj djece uključen u tretman tijekom cijele godine, neki i više godina. Jedna od preporuka pučke pravobraniteljice nakon lanjskog posjeta bio je i kako bi KBC Osijek, Rijeka i Split također trebali ustrojiti dio odjela koji bi bio zatvorenog tipa, za djecu s najtežim duševnim bolestima, a kako bi liječenje djece moglo provoditi što bliže njihovim obiteljima.

Ne možemo ni otvoriti 100 godina stare prozore’

“Nije lako formirati odjel zatvorenog tipa. Koja je točno razlika između otvorenog i zatvorenog tipa bolnice, koji su to normativi. Njih nema u pravilniku. Danas postoji normativ u kakvim se uvjetima mora držati kokoš nesilica, ali ne i u kakvim se uvjetima mora liječiti dijete s mentalnim bolestima. Znamo da zatvoren tip bolnice, poput onog u Zagrebu, mora imati monitoring i 24-satni videonadzor, te sobe s prozorima od neprobojnog stakla jer su to agresivna djeca, suicidalna i psihotična. Mi u Osijeku imamo zgradu u kojoj ne možemo otvoriti prozore jer su stari 100 godina i svi su od stakla. Kako bismo ovdje načinili zatvoreni tip bolnice? Na godišnjoj razini ovdje se stacionarno liječi približno 150 mladih. Naš najveći problem je što uopće nemamo gdje smjestiti djecu nakon liječnja, jer ih često obitelji ne žele primiti, a ne možete dijete držati na psihijatriji samo zato što ga nemate kamo poslati. Također je nacionalni problem i pitanje liječenja kronično bolesne djece, jer u Hrvatskoj nemate bolnicu poput Vrapča za odrasle u koju biste smjestili kronično psihički bolesnu djecu”, upozorila je doc. dr. sc. Dodig-Čurković, koja je ujedno i predsjednica povjerenstva za dječju i adolescentnu psihijatriju pri Ministarstvu zdravlja.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr