"Kvaliteta smještaja u kontejnerskim naseljima je ispod prihvatljive razine i nisu adekvatna za smještaj posebice ranjivih skupina – višečlanih obitelji s djecom, starijih osoba, onih sa zdravstvenim problemima. Smještajne jedinice su izuzetno skučene i predviđene za temperature do –5ºC, a grijanje je omogućeno na klimatizacijske uređaje (koji se uslijed velikog opterećenja kvare, a za popravak su potrebna administrativna odobrenja). Dodatne grijalice, osim povećane opasnosti od požara, dovode i do čestih nestanaka struje…". Izgleda kao opis kontejnera koji se upravo postavljaju po Baniji, i koji su još uvijek traženi kao suho zlato. Mediji redovno izvještavaju o ljudima koji su, uz svoje razrušene domove, sretni jer su – konačno – dobili kontejner.
Ali ovaj opis nije iz izvještaja s Banije nego iz popratnog materijala službenog dokumenta, Izvješća pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe uzrokovane poplavom u Vukovarsko-srijemskoj županiji 2014. godine, koji je službeno prezentiran u Saboru 2015. godine u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, ali nije usvojen, jer je prema ocjeni tada vladajuće većine – bio previše kritičan.
To je zapravo vrlo težak i mučan zapis patnji i praktičnih problema s kojima su se susretale osobe koje su ostale bez svojih domova, koje su smještene potom u kontejnere i čekale ili dočekale obnovu. Ured pučke pravobraniteljice je konkretno dokumentirao probleme i iznio prijedloge kako da se ti problemi otklone, da se ne bi ponavljali kod neke druge katastrofe.
Pučka pravobraniteljca Lora Vidović i članovi njezina tima, koji su pripremali analizu stanja na terenu nakon poplave u Gunji, sada pak analiziraju što se zbiva na Baniji i svjedoče tome da se ponavljaju gotovo identične pogreške. Ukratko, malo je toga promijenjeno, uklonjeno, popravljeno u zakonodavstvu, i u cijelom sustavu, pa stradalnici i sada trpe gotovo identične muke.
Odmah uvesti precizne evidencije
Ured pučke pravobraniteljice je na slučaju poplave u Gunji i okolnim područjima zaključio da je "potrebno propisati vođenje pravovremene, sveobuhvatne i cjelovite službene evidencije stradalih osoba i njihovih osnovnih životnih potreba, uključujući i precizno vođene pojedinačne evidencijske kartone." Detaljnije je opisano kako su se ljudi žalili da je pomoć raspoređivana prema nejasnim kriterijima. Baš kao što i danas novinari prenose s Banije ispovijesti "zaboravljenih" i sumnje da je pomoć stigla brže do onih koji su imali vezu.
U međuvremenu, od 2014. do danas, izmijenilo se nekoliko vlada, imalo se vremena unijeti reda, uvesti takva rješenja i u zakone, ali nije. Zakonom o sustavu civilne zaštite 2015. nije uvedena obveza vođenja jedinstvene baze podataka ugroženih osoba. Godine 2015. je donesen Zakon o humanitarnoj pomoći, ali prijedlog Ureda pučke pravobraniteljice o jedinstvenoj bazi podataka - nije usvojen. Kod donošenja Zakona o humanitarnoj pomoći 2015. nije prihvaćen niti prijedlog da ministarstvo nadležno za socijalnu skrb, uz evidenciju neprofitnih pravnih osoba kojima je odobreno provođenje humanitarne akcije, vodi i jedinstven registar primatelja humanitarne pomoći žrtava katastrofe i velikih nesreća.
"Takav registar, koji bi obuhvaćao popis stradalih osoba s podacima o njihovu broju, okolnostima stradavanja i potrebama, činio bi dio sustava pomoći stradalima i olakšavao bi koordinaciju u njenom pružanju", smatrali su u Uredu pučke pravobraniteljice. Ali uzalud. I danas, nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, ne postoji takav registar. Zašto se ponovno pruža otpor uvođenju evidencije, pitamo u kratkom razgovoru pučku pravobraniteljicu Loru Vidović, a ona uzvraća da je na to pitanje teško odgovoriti, ali je posve jasno da bi sve bilo mnogo bolje i lakše organizirati da takva evidencija postoji.
17.01.2021., Petrinja - Potres jacine 6.2 po Richteru s epicentrom 47 kilometara jugoistocno od Zagreba, odnosno 3 kilometra od Petrinje zadesio je Hrvatsku. Razrusen, snijegom i ledom okovan centar Petrinje, tek s rijetkim prolaznikom svjedoci tom razornom potresu.
Tko su stradalnici i koje su njihove potrebe
"Važno je na početku detektirati tko su stradalnici i koje su njihove potrebe. Pripremljena je aplikacija s podacima, ali tjednima nakon potresa, umjesto godinama ranije. Da se to napravilo, koordinacija na terenu bi bila puno lakša. Tri tjedna nakon potresa bila sam s obitelji čija je kuća uništena, s četvero djece, najstarije ima pet godina. Boravili su u kamp-kućici iz privatne donacije, a uopće nisu bili u evidenciji grada Gline. Svjedočili smo i tome da se pojedinim ljudima dolazi više puta s istom pomoći, a drugi su osjećali nepravdu i žalili se da su zaboravljeni. Da se od prvog dana započelo sa formiranjem takve jedinstvene evidencije, koordinacija bi sigurno bila puno lakša i ovakve situacije vjerojatno bi se mogle izbjeći", komentira sadašnju situaciju pučka pravobraniteljica Lora Vidović u razgovoru za Net.hr.
U Uredu pučke pravobraniteljice su opisali i tragičan kaos u raspodjeli financijske pomoći nakon poplave, a vrlo izgledno je da ćemo tome tek svjedočiti i u slučaju potresa na Baniji.
"U masovnom i raspršenom prikupljanju humanitarne pomoći u prvim danima poplave, teško je bilo uvesti red, no nakon prvog smirivanja i stabiliziranja situacije, za očekivati je bilo da se nerazjašnjena pitanja urede zajedničkim dogovorom i odlukom Vlade RH i Hrvatskog crvenog križa, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini. Nedopustiva je situacija, za koju smo u više navrata čuli od stradalih građana na terenu, da u još uvijek akutnoj fazi sanacije poplavljenih područja nedostaje gumenih čizama i lopata, dok s druge strane prikupljeni novac građana stoji na računu HCK-a i čeka mirnije vrijeme za raspodjelu potrebitima.
U prosincu je u kontejnerskim naseljima nedostajalo mlijeka, sredstava za čišćenje, dječje hrane, a i konzervi koje nisu od svinjskog mesa. Međutim, osobito zabrinjava nedostatak ogrjeva u kućama koje su useljene, u već pristigloj zimi", piše u materijalima pučke pravobraniteljice o problemima nakon poplave. A preporuka je bila da Vlada propiše "jasne i tansparentne kriterije i načine distribucije humanitarne pomoći kako bi se izbjegle moguće zlouporabe i nepravilnosti, ne samo zbog stradalnika kojima je pomoć potrebna, nego i zbog građana koji su se nesebično uključili i donirali te očekivali da će pomoć doći u prave ruke". No, u Zakonu o humanitarnoj pomoći iz 2015. godine nije prihvaćen prijedlog "kojim bi se dala ovlast Vladi RH da odredi kriterije za pružanje humanitarne pomoći, na prijedlog HCK-a i čelnika tijela područne (regionalne) samouprave stradalog područja."
Problemi s otpisom računa nakon poplava
U Izvješću su opisane i muke građana kojima je razorena imovina, a nisu imali sređene papire o vlasništvu nad nekretninama ili su bili podstanari, ili su imali problema s dokazivanjem prebivališta i boravišta. Stoga se pučka pravobraniteljica zalagala za "ostvarivanje prava na novčanu pomoć kao oblika humanitarne pomoći svim stradalim osobama u svrhu zadovoljavanja osnovnih životnih potreba u izvanrednim kriznim situacijama."
Analizirala se i brzina obnove, te je zaključeno da su kapaciteti koji su tada bili angažirani na postupku obnove očito "premali u odnosu na ozbiljnost stradanja i duljinu čekanja stradalih osoba u privremenom smještaju, a informiranje o postupku obnove treba se provoditi kontinuirano i pravovremeno, u izravnom kontaktu sa stradalim građanima, zbog prevencije njihova daljnjeg traumatiziranja."
Tu su i konkretna upozorenja da su u kontejnerskom smještaju obitelji s djecom i građani starije životne dobi, čije kuće nisu došle na red za obnovu, "dok se prije njih obnavljaju poneke kuće u kojima prije poplave nitko nije živio." Slijede i informacije o tome da otpis računa za struju nije proveden na transparentan način, da pojedinim građanima dolaze opomene za naplatu struje, a tu je i konkretan prijedlog da se troškovi struje kućanstava ne bi trebali naplaćivati njihovim vlasnicima do završetka obnove pojedine kuće.
Je li sada u ovom potresu ipak u nekom segmentu sustav reagirao bolje nego u slučaju poplave? "Mnogo se problema ponavlja, ali svakako bih izdvojila kao korak naprijed mobilne timove koje je na teren poslalo Ministarstvo rada i socijalne skrbi kao pomoć lokalnim centrima socijalne skrbi. I činjenicu da je svim stradalnicima, neovisno o boji naljepnice – dana jednokratna financijska pomoć", kaže pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
15.01.2021., Petrinja - Nakon razornog potresa i brojni kucni ljubimci pokusavaju naci nacin za prezivljavanje, poput ove macke u Petrinji koja se medju rusevinama kuce pokusava ugrijati na zimskom suncu. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Vlada je kasnila s uspostavom sustava
No, generalno, mnoge "crne rupe" koje su detektirane u vrijeme poplave, pojavile su se i sada. I kašnjenje i nefunkcioniranje sustava civilne zaštite i netransparentnost u raspodjeli pomoći i nekoordinacija između različitih akcija na terenu.
"Odgovornost za uspostavu sustava ima Vlada. Vidjelo se da su ljudi reagirali, bilo je puno volontera, ali morao se što prije uspostaviti sustav, a tu se ipak kasnilo. Danas, gotovo mjesec dana nakon potresa trebalo bi već podržavati obitelji koje za to imaju uvjete da se što prije osamostale, da mogu samostalno kuhati obroke i organizirati si život, a svjedočimo tome da se za neke još uvijek rješava pitanje prvog smještaja. Znamo i za obitelji čije kuće imaju zelene naljepnice, ali djeca ne žele ući zbog straha od potresa. I oni imaju pravo na pomoć i psihosocijalnu podršku", kaže gospođa Vidović.
"Pučki pravobranitelj je institucija zadužena za rano prepoznavanje problema. Mi smo onaj prvi alarm koji služi da bi se prevenirali kasniji problemi. Ali, na žalost, u Hrvatskoj se ne reagira dovoljno ni pravovremeno na naša upozorenja. Vidjeli smo to na primjeru tragedija u obiteljskom domovima za starije, vidimo i na primjeru katastrofa. Nadam se da narednu katastrofu nećemo dočekati s istim ili sličnim problemima", zaključuje pučka pravobraniteljica čiji će ured i situaciju nakon potresa analizirati i uputiti preporuke za promjene i poboljšanja sustava. Uz nadu da i to neće otići "u vjetar".
