Jučerašnje sklapanje sporazuma Hrvatske i Europske komisije o jamstvu za privremenu potporu radi smanjenja nezaposlenosti pokazuje da je to pitanje skraćenog radnog vremena gotova stvar. Direktorica Borova Gordana Odor izjavila je u razgovoru za HRT kako Borovo ima pad prihoda od 52 posto i da trenutačno ima tri i pol mjeseca slobodnih kapaciteta.
"Morat ćemo koristiti mjere za skraćeno radno vrijeme ili ćemo morati jedan dio radnika otpustiti. Ne želimo to, za poduzetnika je to najgora situacija jer bi izgubio radnike koji imaju radne vještine", rekla je Odor te objasnila da je Borovo napravilo kolekciju, napunilo trgovine, a trgovine su se zatvorile.
Njihova je prodaja, kaže, minus 25 posto i očekuju takvu situaciju do kraja godine. "Treba biti donesena mjera koja treba trajati najmanje godinu dana kako bismo se oporavili."
Ništa im ne znači skraćivanje
Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja, rekao je da je ključan problem to što u trenutno, kada se rasporedi tim A i B, dolazi do situacije da im fali radne snage, konobara, kuhara itd. "Još prije godinu dana smo tražili vaučere o povremenom zaposlenju po uzoru na OPG-ove tako da bez dozvole poslodavca može doći netko na pomoćne poslove. Nisu imali sluha po tom pitanju."
Upozorava da u slučaju da sada smanje rad i kupe od Borova, primjerice, radnu obuću, ona će se manje trošiti. "U toj situaciji bismo trebali poticati rad i potrošnju. Svaka djelatnost je danas pod posebnim pritiskom zbog epidemiološke situacije".
"Nama skraćivanje radnog tjedna ne znači apsolutno ništa. Pomogao bi naš prijedlog da se ne ide na 50 posto, nego na osnovi pada prometa i da se tako subvencije dodjeljuju. Ključno je ako se tržište oporavi, treba se ići na osnovi nekakvih postotaka. Tako bi se sačuvala radna mjesta", uvjeren je Medak.
Problematična zbog kriterija
Odor je rekla da je već bila uvedena slična mjera, ali nije bilo interesa. "Mjera je problematična zbog kriterija. Što se tiče Borova, ova mjera podrazumijeva različite ciljane skupine - radnici stariji od 50 godina imaju srednju stručnu spremu, a rade u procesu proizvodnje, trebaju i mjesecima unatrag imati minimalac. Plaće kod nas nisu visoke, ali nisu minimalac."
Smatra da bi nova mjera trebala regulirati smanjenje radnog vremena u postotku smanjenja ukupnog prihoda u nekom kumulativnom razdoblju, recimo tri mjeseca unatrag u odnosu na prethodnu godinu. "Budući da su fiksni troškovi jako visoki, pad prihoda od 50 posto je previsok kriterij. Pad prihoda od 20 posto je već dovoljan da bi poslodavac ostvario kriterij. Ti ljudi imaju ionako male plaće, a oduzet će im se pravo na potrošnju, imat ćemo smanjenu potrošnju, smanjeno punjenje proračuna i zavrtjet ćemo se opet u jedan čarobni krug", upozorila je za HRT.
