Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KAMATE BLIZU NULE

KAMATE NA ŠTEDNJU SU BLIZU NULI, A SADA NAJAVLJUJU JOŠ APSURDNIJI POTEZ: Uskoro ćemo plaćati bankama da nam čuvaju novac?

Zbog vrlo niskih kamata na štednju koju klijenti i dalje drže na računima, banke dugoročno najavljuju negativne kamate na depozite

Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni su depoziti banaka narasli na 293 milijarde kuna, od čega je nominalna vrijednost porasla na 99,2 milijarde kuna, odnosno 34 posto ukupnih depozita. No, taj je rast isključivo posljedica rasta depozitnog novca na tekućim i žiro računima. S druge strane, iznos štednih i oročenih depozita pada i to za tri milijarde kuna ili 1,6 posto godišnje. To znači da su ukupni štedni i oročeni depoziti krajem srpnja iznosili 193,7 milijardi kuna što je najniža razina od lipnja 2014., a više od 80 posto tih depozita su valutni, uglavnom u eurima, piše Novi list.

Taj proces “selidbe” iz oročene štednje prema likvidnijim oblicima posljedica je pada kamatnih stopa na depozite, koje su sve bliži nuli. Ipak, čini se da građani štednju ne povlače iz banaka, već je drže na tekućim računima. Držanje novca “u čarapi” još nije glavna opcija, bez obzira na to što držanje novca u banci ne nosi skoro nikakav prihod.

Domaće su banke nedavno najavile kako je dugoročno moguće da kamatne stope na depozite prijeđu u minus. To znači da bi građani plaćali bankama da im na računima čuvaju novac. To je u nas neviđena praksa, koja se ponegdje u inozemstvu već počela događati. Ipak, postavlja se pitanje kako će depozitari reagirati u tom slučaju.

KAMATE SU PALE PA BISTE HTJELI REPROGRAMIRATI KREDIT? ‘Nevjerojatno, ali htjeli su mi naplatiti oko 1000 eura troškova!’

Žele još povećati profitabilnost

Uzrok niskih kamata na štednju je vrlo ekspanzivna monetarna politika eurozone, u kojoj se države već zadužuju uz negativne kamate, što znači da im kreditori plaćaju da uzmu njihov novac. Iako su i kamate na na kredite u padu, o tome se ne govori.

“Penaliziranje” štediša negativnim kamatama donijelo je polemike u eurozoni. Jedni tvrde da banke prebacuju troškove na štediše zbog vlastite profitabilnosti, dok drugi, poput Bundesbanke, smatraju da je profitabilnost važan faktor stabilnosti te da se bankama ne može zabraniti da posluju profitabilno, pa makar i ovako.

U Hrvatskoj banke nemaju problema s profitabilnošću, jer se ona u prvom polugodištu povećala za 10 posto, odnosno 3,8 milijardi kuna bruto dobiti, u odnosu na isto razdoblje lani. To znači da banke ipak uspijevaju zaraditi na razlici kamata. Unatoč tolikoj dobiti, ipak razmišljaju o snižavanju kamatnih stopa na štednju u minus.

ODLIČNE VIJESTI, I DALJE PADAJU KAMATNE STOPE: U nekim bankama pale ispod 3 posto. Olabavili i troškovi te instrumenti osiguranja

Ukupni depoziti i dalje rastu

S druge strane, unatoč sklonosti držanju novca u bankama, građani reagiraju na pad kamata. S obzirom da je i inflacija ispod jedan posto, štediše su na pozitivnoj nuli, a neki i u minusu. Detaljniji podaci HNB-a govore da su ukupni depoziti rasli. U odnosu na lipanj su veći za 2,9 milijardi kuna ili jedan posto, dok su u odnosu na kraj srpnja 2018. veći za 13,3 milijarde kuna ili 4,7 posto.

Na mjesečnoj razini depoziti su porasli za 2,9 milijardi kuna ili tri posto, dok je u odnosu na kraj srpnja 2018. porast iznosio 16,4 milijarde kuna. Time je nastavljen trend rasta koji traje od početka 2015. godine. U istom razdoblju rastao je i udio depozitnog novca u ukupnim depozitima, a analitičari Raiffeisen banke (RBA) smatraju da je to rezultat niskih kamatnih stopa na oročenu štednju, pa se višak polako rastućeg raspoloživog dohotka slijeva na najlikvidnije oblike depozita.

“Daljnji rast gospodarstva i rast raspoloživog dohotka implicira nastavak rasta ukupnih depozita banaka. S obzirom da bi visoka likvidnost financijskog sustava trebala biti obilježje 2019. očekujemo nastavak niskih pasivnih kamatnih stopa te nastavak sklonosti držanja likvidne imovine poput depozitnog novca. Struktura oročenih depozita ni narednih tromjesečja neće se značajnije promijeniti”, kažu analitičari RBA.

Povratak na Net.hr