Prije desetak dana jedna je 18-godišnjakinja iz Slavonije sa završenom srednjom ugostiteljskom školom oduševljeno priopćila roditeljima i prijateljima da u društvu kolegice iz škole odlazi raditi na more, te da više neće biti na grbači roditelja. Prošlog joj je utorka bio prvi radni dan.
Trebalo je samo nekoliko sati da nazove roditelje i u suzama im se požali da ju je glavni kuhar, 50-godišnjak, seksualno uznemiravao i verbalno vrijeđao. I nije bila jedina – sezonske radnice neprestano ostaju s tim muškarcem nasamo, tek rijetko je u kuhinji konobar. Dok su sami, trpe njegove nasrtaje. Maltretirao je i drugu djevojku, kažu nam.
Riješit će se nekako, pijan je...
"Gurao joj je komade hrane u usta, dirao je po genitalijama i govorio joj da je kurva, da bi je trebalo pošteno izj**ati i mnogo gore stvari", kazala je njena prijateljica koja se obratila Danas.hr-u ne želeći žrtvu napastovanja dovoditi u daljnje neugodne situacije.
Naime, kad su se nesretne djevojke požalile vlasnici restorana, dotična je rekla da ona zna za njegove ispade, ali da se ne brinu jer "riješit će se to već nekako". Drugi zaposlenici su joj također rekli da se ne uzbuđuje jer je vjerojatno pijan. Djevojka je ubrzo uvidjela da je bitna jedino zarada i da nema pomoći. Obje su se vratile kući, a na njihovo mjesto, kaže nam prijateljica maltretirane, "dolaze dvije nove žrtve koje će možda i ostati i trpjeti takvo nasilje".
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kaže da ovaj događaj predstavlja spolno uznemiravanje, zabranjeno Zakonom o ravnopravnosti spolova (ZRS) te Zakonom o suzbijanju diskriminacije (ZSD), a predstavlja i kazneno djelo. No, kome ga prijaviti?
Kazneno djelo
Napasnik se može loše provesti na sudu, ali – treba pametno!
"Žrtva se na spolno uznemiravanje može potužiti udrugama i pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. S obzirom da se spolno uznemiravanje smatra diskriminacijom temeljem spola, žrtva također može od poslodavca tražiti zaštitu kroz postupak zaštite dostojanstva radnika, koji je propisan Zakonom o radu. Temeljem ZRS-a i ZSD-a može pokrenuti i parnični postupak zbog diskriminacije, a tužbenim zahtjevom može od suda tražiti da se utvrdi postojanje diskriminacije, da se osobi koja diskriminira naloži da prestane s takvim ponašanjem te da nadoknadi štetu", naveli su u odgovoru za Danas.hr iz ureda Višnje Ljubičić.
Žrtva također može prijedlogom pokrenuti i kazneni postupak protiv osumnjičene osobe zbog kaznenog djela zlostavljanja na radu ili spolnog uznemiravanja i pritom redoslijed prijava nije bitan, ističu. No, da žrtve ne bi zbog traume i nepoznavanja prava napravile greške u koracima, preporuka je da se događaj prvo prijavi nekoj udruzi, gdje će dobiti pravni savjet, ili pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.
Teret dokazivanja prebacuje se na zlostavljača
Broj prijava utječe na rad policije, državnog odvjetništva i sudovaNaime, utvrdi li taj ured da se zaista radi o uznemiravanju, pravobraniteljica može prebaciti teret dokazivanja na onog za kojeg postoji osnovana sumnja da je spolno uznemiravao žrtvu, odnosno na pravnu ili fizičku osobu koja je zaposlila zlostavljača, nastavljaju.
Pravobraniteljica je na raspolaganju do početka suđenja i sve radnje koje se do tada poduzmu mogu se koristiti kao dokaz u postupku zaštite dostojanstva, te u kaznenom ili parničnom postupku.
Anonimna prijava umanjuje mogućnost da uspijete
Zanimalo nas je li možda za žrtvu bolje da podnese anonimnu prijavu. Suradnici pravobraniteljice Ljubičić odgovaraju da je to moguće, ali nije preporučljivo jer uvelike otežava ispitivanje i utvrđivanje kaznenog djela ili prekršaja. Bez svjedočenja ne može doći ni do sankcija za zlostavljača ni do odštete jer "najčešće su žrtve jedini svjedoci", zato što uznemiravatelji paze da to bude tako.
Do financijske nadoknade štete, koju bi žrtva eventualno mogla zatražiti, može se doći privatnom parnicom i to jedino pravomoćnom sudskom presudom.
"No, ako se pod pojmom 'zadovoljštine' podrazumijeva i izricanje sankcije (kazne) počinitelju kaznenog djela spolnog uznemiravanja, onda se taj cilj može postići podnošenjem optužnog prijedloga protiv osumnjičene osobe u cilju kaznenog progona", navode u uredu.
Odgovornost je na poslodavcu
Ipak, ostaje činjenica da su sezonski radnici nezaštićeni jer rade na određeno vrijeme. Kao i u priči sa Slavonkom, zamjene je lako naći. Na pitanje postoji li način da se napasnika ukloni i da pritom žrtva zadrži posao kod istog poslodavca, u uredu nam odgovaraju da je to teško reći.
"Dugoročno, ako osoba koja spolno uznemirava druge osobe bude osuđena i kažnjena, te pritom bude morala platiti naknadu štete, zasigurno je da će upravo osoba koja zlostavlja ostati bez posla. Osobito bi to vrijedilo u slučaju kad bi i poslodavac kao odgovorna osoba ili netko od neposredno nadređenih uznemiravatelju također odgovarao kazneno i materijalno zato što je dopustio uznemiravanje", navode dodajući da takve presude utječu na kulturu ponašanja poslodavaca, koji bi tada bili prisiljeni paziti na ponašanje osoba koje zapošljavaju.
Jedino prijave mogu natjerati policiju i sudstvo da djeluju
"Završnu riječ" prepuštamo psihologinji Maji Mamuli iz Ženske sobe. Pravnici udruge koju koordinira kontinuirano prate izmjene Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku u suradnji s nizom drugih instanci – od pravobraniteljičinog ureda do sindikata.
Ona na početku ističe probleme kao što je velika nezaposlenost, činjenica da su poslodavci u nekim firmama teško provjerljivi, izostanak zaštite za sezonce, među kojima ima i ovakvih mladih djevojaka koje su najčešći plijen.
"Ako se ne skrene pažnja ne samo u medijima, nego i u institucijama, nećemo ništa zaustaviti. Seksualno uznemiravanje se jako rijetko prijavljuje i zbog nepoznavanja postupka, straha od počinitelja, nepovjerenja u institucije, pomanjkanja centara za podršku žrtvama, njihovog straha od osude prijatelja i obitelji, nedostatka terapijskih programa za zlostavljača u zatvorima", navodi Mamula za Danas.hr.
"Jedini je način da se uznemiravanje krene prijavljivati jer bez toga se neće ništa promijeniti. Inače će institucije tvrditi da se to gotovo ni ne događa, kao što je bio slučaj s unošenjem silovanja u braku u Kazneni zakon prije 13 godina. Mi ni danas ne znamo koliko se to često događa jer se to ne prijavljuje. Broj prijava utječe na rad policije, državnog odvjetništva i sudova", zaključuje.
1. Žrtva spolnog zlostavljanja se obraća pravobraniteljici za ravnopravnost spolova (ili udruzi).
2. Provodi se ispitni postupak, utvrđuje se postoji li osnovana sumnja.
3. Poslodavcu se izdaje upozorenje i preporuka da poduzme mjere temeljem svojih zakonskih ovlasti kako bi zaštitio žrtvu od zlostavljanja.
4. Žrtva može pokrenuti parnični postupak protiv uznemiravatelja i eventualno odgovorne osobe, s osnove spolnog uznemiravanja i nepoduzimanja mjera zaštite od uznemiravanja, kojom tužbom može zatražiti utvrđenje da je do zlostavljanja /diskriminacije došlo, da uznemiravanje prestane i može se tražiti naknadu štete.
5. Žrtva može protiv osumnjičene osobe optužnim prijedlogom pokrenuti kazneni postupak radi kaznenog djela Zlostavljanja na radu i Spolnog uznemiravanja.
6. Žrtva može od poslodavca tražiti i da sukladno Zakonu o radu provede postupak zaštite dostojanstva, te je na taj način zaštiti od daljnjeg uznemiravanja.
Šaljite nam svoja zapažanja, informacije, fotografije i priče na adresu vijesti@portal.net.hr˝
Želite li da za vas potražimo odgovore stručnjaka i nadležnih institucija vezano za probleme koji vas muče, adresa za vaše upite je također vijesti@portal.net.hr
