PROFIT U VRIJEME KATASTROFE

KAKO DRŽAVA ZARAĐUJE NA DOBROJ VOLJI GRAĐANA: ‘Ljudi na Baniji dobit će 50 kontejnera manje zbog PDV-a na donacije’

U srijedu je Zaklada Solidarna tražila hitno donošenje odluke o oslobađanju plaćanja PDV-a za sve stradale koji su se sami krenuli zbrinjavati nakon potresa

Država i dalje sa čak 25 posto PDV-a oporezuje donacije koje u potresom pogođenu Baniju idu preko humanitarnih organizacija.

Odgovor na pitanje je li nužno da država u uvjetima proglašene katastrofe zarađuje na dobroj volji građana i humanitarnom radu koji na terenu obavljaju i dio posla države, pokušala je za N1 ponuditi Marina Škrabalo, ravnateljica Zaklade Solidarna.

Do sada su Solidarna i Fond 5.5 prikupili 10,7 milijuna kuna donacija. Riječ je o prvoj domaćoj privatnoj zakladi za zaštitu ljudskih prava koja postoji pet godina. Škrabalo je uvjerena kako su humanitarne organizacije do sada prikupile više od 100 milijuna kuna. U tu računicu ne spadaju privatna inicijative.

MARIĆ O OSLOBAĐANJU DONACIJA OD PDV-A: ‘Ne kasnimo s tom mjerom, nadamo se da smo pronašli zadovoljavajuće rješenje’

PDV na donacije

U srijedu je Zaklada Solidarna tražila hitno donošenje odluke o oslobađanju plaćanja PDV-a za sve stradale koji su se sami krenuli zbrinjavati nakon potresa. K tome, isto se traži i za organizacije koje posjeduju rješenje o pravu na obavljanje humanitarne djelatnosti.

Solidarna u otvorenom pismom upozorava premijera Andreja Plenkovića da će velik dio prikupljenih donacija morati biti oporezovan PDV-om te da će toliko manje dobiti ljudi na Baniji.

“Prema aktualnom režimu, isključivo donatori vlastitih proizvoda i usluga oslobođeni su PDV-a. Na donacije od 100 milijuna kuna, koliko su po mojoj procjeni prikupile humanitarne organizacije, morat će se platiti PDV u iznosu od 25 milijuna kuna”, rekla je Škrabalo za N1.

‘Zbog PDV-a bit će manje kontejnera i kućica’

“Mi ćemo 2 milijuna plasirati u obliku financijskih potpora za 500 do 700 najugroženijih domaćinstava, a ostali novac ide isključivo za stambeno zbrinjavanje i investiciju u montažnu dugoročnu gradnju. Državi ćemo predati 2,2 milijuna kuna kroz PDV. Taj novac u ovom trenutku neće biti u opticaju. Za nas to znači ili 50 kontejnera manje, 25 kućica manje i 7 trajnih domova manje”, otkriva Škrabalo.

Upraviteljica Zaklade Solidarna ističe kako na terenu postoji živa i solidarna situacija te da to državne strukture očito ne prepoznaju kao dodanu vrijednost. Iz Ministarstva financija i Porezne uprave su za N1 rekli da ne mogu maknuti PDV kupcima, nego samo poreznim obveznicima.

Moguće rješenje

Upitana ima li ona prijedlog za rješenje ove situacije s PDV-om, Škrabalo kaže da Hrvatska, kao članica EU, ne može samostalno upravljati svojim poreznim sustavom. No, ističe da to ne znači da je EU kratkovidna i da ne postoje opravdane situacije kada je moguće raditi iznimke.

“U tom smislu želimo zamoliti premijera da uzme u obzir da proglašenje prirodne katastrofe daje dodatne alate njemu za upravljanje. Moguće je raditi izvanredne odluke na kratki rok. Model se može naći i primijenjen je u 2020., iznimke vezane uz PDV kada je riječ o hitnom kriznom dogovoru na Covid. Znamo da je EU donijela pravilo da su carine i PDV-a oslobođeni sav uvoz zaštitne opreme iz trećih zemalja”, veli Škrabalo.

Marina Škrabalo spominje i uvođenje privremene nulte stope PDV-a na određeni popis proizvoda na pola godine, što je uvelo Ujedinjeno Kraljevstvo. Dodaje da bi naša Vlada mogla učiniti isto – proglasiti nula posto stope PDV-a u trajanju od 29. prosinca do 29. veljače, na određene tipove građe.

‘Država zaradu od PDV-u treba usmjeriti u jačanje javnih službi na Baniji’

“U ovoj situaciji je očito da Vlada ne vidi dodanu vrijednost u građanskoj solidarnosti. Vjerujemo u poreze, u državu, u njezinu odgovornost, ali onda bismo trebali vidjeti da će Vlada tih 25 posto, što će zaraditi, usmjeriti na jačanje javnih službi na tom području.

Pitanje je hoće li država svima nama dokazati da je spremna uložiti u vlastite resurse da pomaže građanima, osim što ih na neki način kažnjava za to što su se tamo našli motati”, navodi Škrabalo.

‘Medved i Milošević nakon potresa napravili velik posao, ali…’

Marina Škrabalo objašnjava i kako fali pitanje integracije formalnog i neformalnog sustava. Zato predlaže da Stožer na sastanke uključi i Crveni križ i tajnika koordinacije pri CK-u da se uspostavi razmjena podataka o kontejnerima koji se nabavljaju i preko državnih i humanitarnih kanala. Veli da im je najveći detektivski posao kako doći do čovjeka iz Civilne zaštite da im kaže li netko na listi.

“Ono što nam treba je centralna koordinacijska točka. Medved i Milošević su napravili jako veliki posao. Uspjeli su koliko-toliko dovesti u red stanje rasula koje je nastalo nakon potresa, ali nemamo trajnu strukturu. Ne postoji jedan informacijski portal gdje svi unose podatke, ne postoji sustav razmjene podataka o obiteljima, donatori nisu sustavno informirani gdje da prijave akciju i dobiju rješenje…

Bilo bi najbolje, najkorisnije, najbrže kada bi premijer imao mali eksperiment – mijenjam posao na tjedan dana. Neka jedan dan neka hoda s Medvedom i Miloševićem po terenu, jedan dan neka dođe nama u Solidarnu pomagati s kućicama, jedan dan neka volontira u Crvenom križu, jedan dan neka ode s Caritasom pogledati kako izgleda instalacija kontejnera na nepreglednim terenima. Možda ćemo tjedan nakon toga imati drugačije vodstvo i možda će gospodin Plenković shvatiti da je presudan trenutak da Vlada iskaže poštovanje i povjerenje prema građanima koji se trude biti istinski dobri prema ovoj zemlji”, kazala je Marina Škrabalo iz Zaklade Solidarna za N1.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr