Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NEMOGUĆA MISIJA

KAD STE ZADNJI PUT DOBILI KOVANICU OD 1 LIPE? Nitko ih ne želi, a blagajnici ih ne vraćaju jer ih nema: ‘Kolege kažu da ih godinama nisu vidjeli’

Gdje su nestale kovanice od jedne lipe?

Iako trgovine na mnogim proizvodima imaju istaknutu cijenu na čijem je kraju devetka, jednu lipu je jako teško dobiti natrag. Stoga je ekipa RTL-ove Potrage otišla u kupovinu u sve vodeće trgovačke lance s ciljem da boju lipu natrag. Međutim, pothvat se pokazao kao gotovo nemogućom misijom. Tek u jednom trgovačkom lancu uspjeli su je dobiti natrag.

U tom kontekstu, interesantna je informacija da izrada kovanice od jednu lipu košta šest lipa, a izrada kovanice od dvije lipe sedam lipa.

„Pa da to je stvarno slučaj, sad kad sam razgovarala s našim kolegicama i kolegama koji rade, oni kažu da neki godinama nisu vidjeli u blagajnama jednu ili dvije lipe. Zašto? Ne znam. Doista ne znam“, rekla je za RTL Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske

Zaokružuju u korist kupca

Štulić tvrdi da su joj blagajnici potvrdili da gotovo nitko nema lipe u blagajni, međutim kupci ne ostanu zakinuti jer dobiju nazad i više nego što treba.

„Tako je, da, imaju naputak da kupac uvijek mora biti zadovoljan i kad odlazi ne smije biti oštećen. oni zaokružuju taj povrat novca i recimo ako trebaju vratiti 3 lipe oni vrate pet lipa. Dakle uvijek u korist kupca, jer oni imaju dozvoljen neki mali limit manjka koji recimo od pet, deset kuna u toku dana kad zatvaraju blagajnu tako da kupac nikad nije oštećen“, tvrdi Štulić.

Međutim, s obzirom da dio trgovaca iznose od lipu ili dvije ne vraća, a ni kupci takav sitniš ne traže natrag, često se stvori i višak koji blagajnici ne smiju ostaviti za sebe. Šuica kaže da se sve predaje u tvrtki, tj. da sve ide poslodavcu, no da je u pitanju mali iznos od dvije do pet kuna. U slučajevima kad je manjak novaca u blagajni radnica ne plaća taj manjak.

Koji je motiv ne vraćanja lipe?

Hrvoje Zgombić, porezni stručnjak, kaže kako je riječ o vrlom malom iznosu te da to sigurno nije motiv što se lipe ne vraćaju.

„Točno jest da građani imaju pravo primiti tu jednu ili dvije lipe za koje ih redovito zakidaju i ne trebaju otići sa blagajne dok to ne prime, s druge strane vrlo je teško vjerovati da je motiv za to ne vraćanje jedne ili dvije lipe u kompanijama ili blagajnicima da taj iznos zadrže jer se radi o vrlo vrlo malom iznosu. Ako zamislite da jedan trgovački lanac ima oko 100 tisuća transakcija u Hrvatskoj ukupan učinak od zakinuća ljudi za jednu lipu je samo tisuću kuna.“

Međutim, pomnoži li se ta tisuća sa svim trgovačkim lancima i s 365 dana u godini dođe se do iznosa od oko dva milijuna kuna. “To je vjerojatno i više međutim to kada rasporedite na sve trgovce onda dobijete tako mali iznos po svakom od njih da je vrlo malo vjerojatno da itko to radi da bi na tome zaradio. Istina, takvi iznosi koji se ne vrate trgovci moraju na to platiti porez na dobit dvojbeno je bi li na tu lipu za koju zakinu građane trebali platiti porez na dodanu vrijednost ali vjerojatno ne“, smatra Zgombić.

Sitniš za siromašne?

Kao u Njemačkoj gdje su prije sedam godina građane poticali da traže svoj sitniš natrag i doniraju ga potrebitima, pri čemu bi se svaki dan prikupilo i do 250 tisuća eura koji su završavali u rukama siromašnih, a ne na računima trgovaca, u Hrvatskoj je nešto slično pokušao pokrenuti predsjednik udruge “Fajter”.

“Ja sam imao čak i jednu humanitarnu akciju pokušavao sam je progurati da ona jedna lipa ili dvije lipe koje uzimaju (…) da daju beskućnicima, nisu mi odobrili. Dakle, nikada nigdje nisam čak ni dobio odgovor da li moji volonteri mogu stajati s tom volonterskom kutijicom da ostavljaju to do pet lipa, ne više od pet lipa”, rekao je za RTL Mile Mrvalj, predsjednik udruge Fajter.

Prema Miletovoj računici, samo jedan veliki lanac dnevno ima oko milijun kupaca, što je oko milijun lipa dnevno ili deset tisuća kuna. „To je milijun lipa dnevno. To je deset tisuća kuna puta 365 dana, to je tri milijuna i nešto koji nigdje nisu evidentirani.”

Koliko ih je napravljeno?

Hrvatska narodna banka do sada je napravila negdje 130 milijuna komada kovanog novca apoena jedne lipe i nekih 90 milijuna komada apoena dvije lipe, rekao je direktor Direkcije trezora HNB-a Tihomir Mavriček. Stoga se u Hrvatskoj nalazi milijun i 300 tisuća kuna vrijednosti kovanica od jedne i milijun i 800 kuna vrijednosti kovanica od dvije lipe.

Prije dvije godine stigla je i nova pošiljka. „Jedna i dvije lipe su kovane zadnji put početkom 2017. godine i to 4,4 milijuna komada kovanog novca jedne lipe i 4,950 milijuna apoena dvije lipe. Pratimo potrebe i ukazala se potreba za dodatnim količinama kako bi zadovoljili potrebe tržišta otkovali smo potrebne količine“, rekao je Mavriček.

Treba li ukinuti lipe?

Budući da mnogi uopće ne želi lipe, mnogi se slažu da bi kovanice od jednu ili dvije lipe bilo najlogičnije ukinuti ih.

„Bilo bi zamislivo da nam je kuna jedina jedinica, dakle da se ne dijeli na manje dijelove, da bude sve izraženo u kunama. Bojim se da bi to dovelo do određenog povećanja cijena jer ono što je koštalo dvije i pol kune ne bi se smanjilo na dvije nego na tri ono što je bilo devet i pol ne bi bilo devet nego deset. Možda bi bilo dobro da bude kuna podijeljena samo na deset dijelova dakle da najmanja kovanica bude deset lipa. Da li bi to nešto poremetilo monetarni sustav naše zemlje ili ne? Ne uopće“, smatra Zgombić.

„Ne bi li onda bilo logično da ih ukinemo? Pitanje ukidanja lipa je na tapeti možda već nekih desetak godina. Bilo je razdoblja kada se o tome intenzivnije razmišljalo i kada se manje intenzivno razmišlja. Mi smo bili pripremili praktički sve da omogućimo zaokruživanje na pet lipa međutim procijenjeno je da bi troškovi prilagodbe cijelog sustava znači svih zaokruživanja cijena bili veći nego bi bio efekt“, zaključuje Mavriček.

Ako je vjerovati HNB-u, vjerojatnije je da će Hrvatska lipu i dvije kovati još jednom prije nego što uđemo u eurozonu, nego ih ukinuti.

 

Povratak na Net.hr