Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ISTRAŽIVANJE CRO-WELL

JESU LI HRVATI SKROMAN NAROD? Veliko istraživanje otkrilo što ih točno čini sretnima, iznenađuje li vas ovo?

Hrvatski građani uglavnom su sretni i zadovoljni životom, no najmanje su sretni zbog nesigurne budućnost koja je povezana s lošim ekonomskim okolnostima

Prema najnovijem znanstvenom istraživanju “CRO-WELL: Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti”, tima znanstvenika iz Instituta Pilar, koje se provodilo u tri vala na nekoliko tisuća naših građana u dobi od 18 do 86 godina od 2015. do 2019., Hrvatski su građani uglavnom zadovoljni životom i sretni, iako manje sretni od Skandinavaca jer na sreću utječe i standard. Ocijenili su zadovoljstvo životom i sreću s ocjenom 7 na skali od 0 do 10.

Hrvatski građani su najmanje sretni zbog nesigurne budućnosti i lošim ekonomskim okolnostima, no najsretniji su s obiteljskim i prijateljskim odnosima, kao i osjećajem sigurnosti, piše Večernji list. U prosjeku su najsretniji ljudi u braku, izvanbračnoj zajednici ili oni koji imaju stabilnu vezu, a najmanje su sretni razvedeni, od kojih su sretniji samci. bolje obrazovaniji građani su malo sretniji opet zbog boljeg standarda.

Najsretniji s visokim prihodima

Najmanje su sretni građani srednje dobi, od 45 do 54 godine, kada su se moraju brinuti za djecu, otplaćivati kredite i kada su opterećeni poslom. S druge strane, najsretniji su mladi u dobi od 25 do 34 godine i stariji od 65 godina. Što se tiče prihoda, najnesretniji su oni hrvatski građani koji zarađuju manje od 3000 kuna, dok su najsretniji ljudi koji zarađuju iznad 15 tisuća kuna. Ipak, sretni su i građani koji zarađuju između 6000 i 12.000 kuna.

Prema voditeljici Centra za istraživanje kvalitete življenja Instituta Ivo Pilar prof. Liljani Kaliterna Lipovčan, razina sreće tek djelomično ovisi o genima, naslijeđenom temperamentu. Najviše ovisi o životnom standardu, obiteljskim prilikama, neposrednoj okolini i društvu. “Sretni ljudi imaju manje zdravstvenih problema, otporniji su na stres, imaju jači imunološki sustav i manje su na bolovanju”, kaže Kaliterna Lipovčan. Svjetske studije pokazuju da sretni ljudi žive sedam i pol godina dulje, s tim da na duljinu života i dobrobit građana utječe i nepušenje, fizička aktivnost, koja ga produljuje za tri godine, kao i zdrava hrana koja život produžava za dvije godine.

Fizički aktivniji su zadovoljniji

“Sretniji su ljudi koji su fizički aktivniji, ne misli se pritom samo na bavljenje sportom, nego i na šetnju, vrtlarenje. No, kod nas 45% ljudi šeće tri puta tjedno ili se bavi nekom drugom umjerenom aktivnošću, samo je 10 posto građana aktivno više od tri puta tjedno, dok 45 posto ljudi ne vježba uopće. A fizički aktivniji ljudi su zadovoljniji svojim zdravljem i izgledom”, rekla je Kaliterna Lipovčan.

Povratak na Net.hr