Goran Aleksić iz Udruge Franak i Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka u HRT-ovoj emisiji "U mreži Prvog" govorili su o odluci Ustavnog suda protiv banaka zbog kredita u francima, jamče li tužbe siguran povrat preplaćenog novca te što nakon svega mogu učiniti banke.
Nakon završetka kolektivnog spora, Udruga Franak poziva sve koji su imali kredit u švicarskim francima, a koji nisu pristali na konverziju da tuže banke. Takvih kredita u Hrvatskoj je bilo oko 70 tisuća, a odlukom suda potvrđeno je da su promjenjiva kamatna stopa i valutna klauzula u švicarskim francima ništavne.
Poraz banaka?
Na pitanje jesu li banke spremne priznati poraz Adrović je rekao kako je točno da je Ustavni sud prije dva dana odbacio tužbe banaka, no da odluka ne proizvodi dodatna prava na potrošače. "Imamo slučaj u kojem je Vrhovni sud već potvrdio da su hrvatski građani koji su imali kredite u švicarskim francima obeštećeni, ti su ugovori pravno valjani, proizvode pravne učinke", rekao je. Dodao je kako vjeruje da su građani obeštećeni što se konvertiranih kredita tiče te da tu nema novih nepoznanica. "Kod onih kredita koji nisu konvertirani, to su autokrediti, njihova matematika je bitno drugačija i tu se ljudima ne bi isplatilo ići u dugotrajne i neizvjesne tužbe", rekao je Adrović iz Hrvatske udruge banaka.
S njime se nije složio Aleksić iz Udruge Franak koji je dodao kako su tužbe već sada bile masovne te da će biti još masovnije. "U svakom kreditu koji je ugovoren u švicarcima, čovjek koji je digao autokredit dobit će natrag otprilike oko 50% realiziranog sa zateznim kamatama. To su veliki iznosi", rekao je Aleksić te istaknuo kako presuda govori da je ništetna valutna klauzula i kamatna stopa u svih 125.000 ugovorenih kredita s takvom valutom klauzulom. "Treba razdvojiti ljude koji su konvertirali i koji nisu".
U korist građana riješeno gotovo 100 posto kredita koji nisu konvertirani
"Ljudi koji su konvertirali kredite čekaju odluku suda EU-a. Neki su već tužili, a oni koji nisu neka čekaju odluku suda o tome imaju li pravo na obeštećenje. Ljudi koji nisu konvertirali, njih je 70-000, odmah trebaju potražiti odvjetnika i tužiti banku i dobit će. Oni koji su dizali 2004. i 2005. pa 2010. otplatili, oni trebaju vidjeti. Oni koji su dizali 2006., 2007., 2008. i otplaćivali 5,6, 7 godina dobit će 50 do čak 80% realiziranog kredita. Rasla im je kamata, rastao im je tečaj. To su ogromni iznosi", rekao je Aleksić.
Govoreći o sudskoj praksi, krediti koji nisu konvertirani riješeni su pozitivno za građane 99,9%, odnosno u korist potrošača. "Imamo oko 500 pravomoćnih presuda koje su već isplaćene i oko 5000 prvostupanjskih presuda koje još nisu pravomoćne. Ukupno je oko 30.000 postupaka, 20.000 je za konvertirane kredite, 10.000 je za nekonvertirane kredite. Ti su postupci u tijeku i oni će se riješiti u sljedećih godinu, dvije. Što se tiče dugotrajnosti postupka, to potrošače ne zanima. Nema specijalnog troška".
Adrović je istaknuo kako nije sigurno da će svatko tko tuži dobiti novac, no Aleksić je napomenuo da banka mora dokazati je li svaka fizička osoba potrošač ili ne.
"Moram priznati da Hrvatska jest jedinstven trošak. Jedina zemlja s kojom se možemo uspoređivati je Mađarska. Mi smo jedina zemlja gdje su banke snosile ukupan trošak. Ono što smo mi predlagali da se prema socijalnim kriterijima izradi 'karta', dakle, za one koji su bili slabijeg imovinskog stanja da im se otpiše možda i polovica kredita. Primjerice, estradnjaci i sportaši su bez problema otplaćivali", rekao je Adrović za HRT.
