NOVO DOBA

JESMO LI SPREMNI RADITI 4 DANA TJEDNO? Jedan od najbogatijih Hrvata otvorio vruću temu, stiže revolucija

Postojeći petodnevni radni tjedan društveni je konstrukt koji pripada 19. i 20. stoljeću i uvjetima druge i treće industrijske revolucije. Sada smo na pragu četvrte industrijske revolucije u kojoj će tehnologija sve više prožimati ljudske živote i bit će nužno mijenjati i strukturu i organizaciju radnog vremena

Osnivač i vlasnik Atlantic grupe Emil Tedeschi ovoga je tjedna na Consumers Rules Summitu u Beogradu bacio “bubu u uho” rekavši kako se u njegovoj kompaniji ozbiljno razmišlja o uvođenju četverodnevnog radnog tjedna. To bi, prema njegovu mišljenju, bio jedan od načina da se privuku, ali i zadrže stručnjaci i kvalitetni radnici.

Ova ideja u Hrvatskoj nije nova, u praksi je već provode neke manje tvrtke, ali Atlantic grupa bi, ako se odluči na taj potez, bila prva velika kompanija sa skraćenim radnim tjednom.

STIŽE LI ČETVERODNEVNI RADNI TJEDAN U HRVATSKU? Jedan od najbogatijih Hrvata ‘ozbiljno razmatra’ takvu opciju za svoje radnike

Rad od zore do sumraka – veći rizik od oboljenja

Na pragu smo četvrte industrijske revolucije u kojoj će se tehnologija mijenjati još brže, a i mi s njom. Razlike digitalnog, fizičkog i biološkog svijeta bit će sve manje, a tehnologija će sve više prožimati ljudske živote. U takvom okruženju nužno će se promijeniti i struktura i organizacija radnog vremena. Napredne, tehnološki visokorazvijene i socijalno visokoosviještene zemlje to su već shvatile i ondje su već zaživjele ideje fleksibilnog radnog vremena koje, među ostalim, podrazumijevaju i mjeru skraćenog radnog tjedna.

U skandinavskim zemljama i Njemačkoj praksa kraćeg radnog tjedna u smislu manjeg broja radnih dana ili radnih sati već je odavno prihvaćena. U Njemačkoj je 35-satni radni tjedan još početkom prošlog desetljeća uvela vlada tadašnjeg socijaldemkratskog kancelara Gerharda Schrödera. Tamošnji metalski sindikat izborio se u veljači prošle godine za 28-satni radni tjedan. U Francuskoj su također imali 35-satni radni tjedan, ali su pod pritiskom ekonomske krize malo-pomalo odustali od toga.

Dok pod pritiskom rada “od zore do sumraka” prekovremenih sati (u mnogim branšama neplaćenih); rada koji briše granice poslovnog i privatnog života i rezultira psihičkim pritiscima i oboljenjima – stresom, tjeskobom, depresijom – sve je više tvrtki koje se upuštaju u eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom. Mnoge su kompanije tu mjeru prigrlile u recesiji, kako bi izbjegle otpuštanje radnika, no čim je kriza prošla odustale su od nje. No, mnogi poslodavci i dalje zaziru od četverodnevnog radnog tjedna smatrajući ga rizičnim i još uvijek preradikalnim potezom, iako je niz istraživanja pokazao, a i primjeri u praksi potvrdili, da skraćeni radni tjedan donosi veću produktivnost.

ZAMKA RADNOG TJEDNA OD ČETIRI DANA: Hrvati su oduševljeni idejom, ali što ako poslodavci povuku jedan nepopularan potez?

‘Posao cvjeta, a stresa je manje’

Prošle godine mnogo se pisalo o zagrebačkoj konzultantskoj tvrtki Logičke matrice d.o.o. u kojoj je uveden skraćeni, odnosno četverodnevni radni tjedan. Kako je tada za Novac.hr kazala direktorica te tvrtke Renata Šeperić Petak, zbog kraćeg radnog tjedna nisu imali nikakvih problema s izvršavanjem radnih zadataka i poštivanjem rokova. Štoviše, rekla je da im “posao cvjeta, a stresa je manje”.

“Pa tko normalan može biti zadovoljan ako mu zaposlenici piju antidepresive”, dodala je. Jedino su u toj tvrtki morali četverodnevni radni tjedan uskladiti sa Zakonom o radu koji propisuje radno vrijeme od 40 sati tjedno, tako da od ponedjeljka do četvrtka ondje rade deset sati dnevno.

Sama ideja o skraćenom radnom tjednu nije nova. Naprotiv, počela se spominjati još sredinom 60-ih godina prošloga stoljeća. U jednom članku američkog magazina Time iz 1965. predviđalo se da će s razvojem osobnih računala radni tjedan biti drastično skraćen. Čak se spominjalo 20 sati tjedno jer će, predviđalo se, tehnologija početi obavljati najteže poslove.

PODUZETNICA IZ ZAGREBA UPUŠTA SE U NEOBIČAN EKSPERIMENT: ‘Moji radnici dolazit će na posao četiri dana tjedno’

Renata Šperić Petak (PIXSELL)

U budućnosti bismo trebali manje raditi

Danas, kako piše britanski Guardian u jednom nedavnom osvrtu, budućnost znači – manje raditi. “To je novi zajednički smisao koji se pojavio u Velikoj Britaniji i diljem svijeta proteklih godina”, ističe u svome osvrtu u Guardianu Will Stronge pišući o kampanji “Četverodnevni tjedan” (“4 Day Week”) kreiranoj u tamošnjoj Laburističkoj stranci, ali i izvan nje.

U Velikoj Britaniji zadnjih je godina ta kampanja dobila zamah. U rujnu prošle godine radnički sindikati u Ujedinjenom Kraljevstvu službeno su pozvali na skraćenje radnog tjedna.

Postojeći petodnevni radni tjedan društveni je i povijesni konstrukt koji pripada 19. i 20. stoljeću i ondašnjim uvjetima koje je nametnula druga, a potom i treća industrijska revolucija. U Velikoj Britaniji, primjerice, dvodnevni je vikend uspostavljen kao norma tek nakon Drugog svjetskog rata.

Nudeći argumente u prilog skraćenom radnom tjednu, komentator Guardiana piše da je 57 posto ukupnih dana koje Britanci provedu na bolovanju tijekom godine povezano sa stresom, tjeskobom ili depresijom zbog posla. S druge strane, brojne studije o tvrtkama koje su uvele četverodnevni radni tjedan pokazale su da se produktivnost ne temelji samo na uobičajenom broju sati, već i na općem zdravlju radnika.

ZAGREBAČKA PODUZETNICA ČIJI ĆE ZAPOSLENICI RADITI ČETIRI DANA TJEDNO: ‘Ponekad ni plaća nije dovoljna za napore koje ulažu’

‘Trebamo raditi kako bismo živjeli, a ne obrnuto’

“Robotizacija je pred nama pa se s pravom ponovno postavlja pitanje radnog vremena. S vozilima koja se kreću bez vozača, softverskim robotima koji zamjenjuju administrativno osoblje i naprednom umjetnom inteligencijom koja će utjecati na mnoge druge sektore, raširena je svijest da nam je nužna radikalna industrijska strategija”, piše Will Stronge u Guardianu ističući kako ta radikalna strategija među ostalim znači i kraći radni tjedan.

“Automatizacija neće pružiti više slobodnog vremena običnim radnicima ako nije uspostavljena odgovarajuća politika koja bi to osigurala. Prošlo stoljeće pokazalo nam je da su poslodavci često uvodili nove tehnologije samo radi jednostavnog povećanja produktivnosti, a bez dijeljenja viška vremena i/ili dobiti sa zaposlenicima. To će se i dalje događati ako se ne izgradi praktična veza između automatizacije i slobodnog vremena”, zaključuje isti autor.

Inače, britanski laburisti, koji su trenutačno u opoziciji, nedavno su četverodnevni radni tjedan službeno uvrstili u svoju radnu politiku. Laburistički ministar rada u sjeni, John McDonnell, ovih je dana izjavio da će buduća laburistička vlada (ako pobijedi na izborima) poduzeti taj korak.

“Mogu vam danas reći da će sljedeća laburistička vlada uvesti promjene potrebne kako bi u idućem desetljeću smanjila prosječnu radnu satnicu na 32 sata tjedno”, izjavio je prošloga tjedna McDonell dodavši kako je oduvijek vjerovao da “trebamo raditi kako bismo živjeli, a ne živjeti da bismo radili”.

Britanski laburisti uvjereni su kako će “prelazak na četverodnevni tjedan drastično poboljšati život ljudi (…) vraćajući im vrijeme koje će moći provoditi sa svojim obiteljima i prijateljima”.

RADILI SU 4 DANA TJEDNO, A PLAĆA JE OSTALA ISTA: Ova priča dokazuje – to se itekako isplati

Kod nas preraspodjela, a ne skraćivanje radnog vremena

U Hrvatskoj, za to vrijeme, ovdašnji socijaldemokrati iz SDP-a gotovo i ne spominju koncept skraćenog radnog tjedna. Kod nas se, osim toga, zbog zakonski propisane radne satnice od 40 sati tjedno i u pilot-projektima poput onoga u tvrtki Logičke matrice zapravo radi o preraspodjeli, a ne o skraćivanju radnog vremena.

Tri su mogućnosti za skraćivanje radnog tjedna. Prvo, može se smanjiti broj radnih sati, a da broj radnih dana ostane isti. Drugo, da se smanji broj radnih dana, a broj radnih sati dnevno ostane isti. I treće, da se smanji broj radnih dana, ali uz povećanje broja radnih sati dnevno.

Niz istraživanja je pokazao da su radnici tijekom radnog dana produktivni najviše četiri do pet sati. No, usprkos tomu, velika većina tvrtki još zazire od skraćivanja radnog vremena ili radnog tjedna, a za mnoge takav prelazak i nije baš jednostavan.

POSLODAVAC IZ SNOVA: Ovdje se radi samo četiri dana u tjednu, a plaćen vam je i peti: ‘Tako bi trebalo biti svuda’

Povratak na Net.hr