KOMPLEKSNIJE NEGO SE ČINI

JE LI UGROŽENA DEMOKRACIJA U CRNOJ GORI? Stručnjak: ‘Alternativa Đukanoviću pokazuje agresivnu etnocentrističku isključivost’

‘Neposredan razlog recentnom rastu tog nezadovoljstva bilo je donošenje i provedba zakona o vjerskim institucijama, čime je Đukanović kroz jačanje pozicije autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve i istiskivanjem Srpske htio ojačati nacionalni suverenitet’

Velike su političke promjene nastupile u u Crnoj Gori, gdje Milo Đukanović nakon 30 godina više nije na vlasti nije. Pobjedu na izborima odnijele su tako koalicije “Za budućnost Crne Gore”, “Mir je naša nacija” i “Crno na bijelo”. Upravo se “Za budućnost Crne Gore” smatra prosrpskom opcijom, što naravno otvara brojna politološka pitanja. Tim povodom Dubrovački dnevnik je razgovarao s politologom i sveučilišnim profesorom prof. dr. sc. Pero Maldini.

Maldini je rekao da prvo treba podsjetiti da je crnogorsko društvo politički podijeljeno na nacionaliste, orijentirane prema crnogorskoj državnoj samostalnosti, i na prosrpske aktere sklone tješnjim vezama sa Srbijom. “Ta podjela samo je kontinuitet već tradicionalnog političkog rascjepa između tzv. zelenaša i bjelaša, a koji je eskalirao i u ovoj situaciji. Uz to, Đukanovićeva vlast – koja je prožela sve državne strukture, kao i raširena korupcija i klijentelizam kao neizbježna posljedica gotovo tridesetogodišnje vladavine jedne političke opcije, dakle bez i jedne promjene vlasti unatoč izborima – umnogome je pridonijela općem nezadovoljstvu mnogih građana Crne Gore.

Neposredan razlog recentnom rastu tog nezadovoljstva bilo je donošenje i provedba zakona o vjerskim institucijama, čime je Đukanović kroz jačanje pozicije autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve i istiskivanjem Srpske htio ojačati nacionalni suverenitet. Međutim, to je kod jednih shvaćeno kao jačanje predsjednikove osobne moći, a kod drugih, osobito prosrpskog dijela građanstva, kao napad na njihova prava, što je obilno poticala SPC i sama Srbija. Sve to u konačnici je utjecalo na ovakav ishod izbora. Dakle, jedna je linija rascjepa između suverenističko-nacionalnih aktera naspram prosrpskih, dok je druga rascjep između demokratskih naspram nedemokratskih aktera. Te dvije linije se nužno ne poklapaju, što situaciju čini kompleksnijom nego što se čini na prvi pogled”, kaže Maldini.

CRNOGORSKA TROJKA DONIJELA VAŽAN DOKUMENT: Nasljednici Mile Đukanovića potpisima jamče sedam stvari

DESECI TISUĆA PRISTAŠA MILA ĐUKANOVIĆA U SREDIŠTU PODGORICE: ‘Ne damo državu, Crna Gora se zasitila četničke slobode!’

Heterogena koalicija

Upitan kakve su mogućnosti konstituiranja nove vlasti, Maldini kaže da je riječ o tijesnoj pobjedi s tek jednim mandatom prednosti, što ih svakako legitimira za konstituiranje vlasti. “Međutim, riječ je o relativno heterogenoj koaliciji više različitih partnera, koje u ovom trenutku ujedinjuje tek zajednički otpor prema Đukanovićevoj vlasti, ali ne i zajednički politički interesi, koji se tek djelomično preklapaju. To pak otvara pitanje stabilnosti vlasti koja će proizaći iz takve strukture parlamentarne većine. Vrlo je moguće da u nekom trenutku dođe do prelaska pojedinih zastupnika iz jednog tabora u drugi, bilo zbog političkih neslaganja, različitih interesa ili jednostavno zbog političke trgovine, što u ovakvom odnosu snaga političkih aktera može voditi krizi vlasti, odnosno prijevremenim izborima”.

To što je konačno došlo do promjene vlasti bilo bi dobro kada bi to bio rezultat demokratskih procesa, kaže Maldini. Međutim, dodaje, kada alternativa otvoreno, pa i agresivno iskazuje etnocentrističku isključivost, a što su pristalice izbornih pobjednika već pokazali svojim javnim manifestacijama, onda je takva promjena vrlo upitna i upućuje na retrogradne i nedemokratske tendencije. “Uz to, usporenje ili zaustavljanje procesa pridruženja EU i nužne demokratizacije koji takav politički smjer implicira nužno proizvodi negativne i dugoročne posljedice za crnogorsko društvo i državu, dok moguće okretanje prema Srbiji i Rusiji mijenja geopolitičku sliku tog prostora u našem neposrednom susjedstvu.

Ostaje za vidjeti kako će se i na kojim osnovama konstituirati nova politička vlast, hoće li izborni pobjednici uopće uspjeti u toj nakani te ako uspiju, hoće li promovirati takve politike. Upitna će svakako biti stabilnost i funkcionalnost takve vlasti, posebice u odnosu na predsjednika Đukanovića, koji se očito neće pomiriti s promjenom europskog i transatlantskog smjera Crne Gore kojeg je uspostavio, poglavito u recentnom razdoblju. Treba imati na umu i da su inherentne podjele u crnogorskom društvu ovom situacijom samo produbljene, što nije činitelj koji pridonosi demokratizaciji”, zaključuje Maldini za Dubrovački dnevnik.

KAMO IDE CRNA GORA: Izborni pobjednici ne znaju čija je zemlja, srpski političari i crkva provode svoj plan, a stanje najbolje opisuje jedna parola

Povratak na Net.hr