Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

REFORMA OBRAZOVANJA

JE LI MINISTRICA ZATAJILA ŠTRAJK NA SVOM NASTUPU U LONDONU? ‘Uzrok nije riješen, a ona se hvali novinom u školi koja je – potpuni fijasko’

O tajnovitom predstavljanju hrvatske obrazovne reforme na Svjetskom forumu obrazovanja porazgovarali smo s profesoricom Tamarom Šoić

Nakon što je iz ureda ministrice znanosti i obrazovanja, Blaženke Divjak, poslana najava da će ona na Svjetskom forumu obrazovanja u Londonu održati izlaganje pred svjetskim stručnjacima o hrvatskoj obrazovnoj reformi, zamolili smo u Ministarstvu da nam pošalju tekst ministričina govora.

Svjetski forum održavao se nekoliko dana nakon što je u Saboru trajala višednevna rasprava o dometima ministričina rada, a još uvijek u školama traje borba s nadoknadom izgubljenih sati zbog najduljeg štrajka u prosvjeti u povijesti Hrvatske, te je nesumnjivo zanimljivo čuti kako je ministrica Divjak predstavila reformu. No, iz Ministarstva nam je odgovoreno da – unatoč najavi koju su slali svim medijima – ministrica ipak nije održala govor, niti izlaganje – nego je bila panelistica “u plenarnoj raspravi o tome na koji način suradnja s dionicima na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini može pridonijeti uspješnosti u provedbi obrazovne reforme.”

PROFESORICA OBJAŠNJAVA ZAŠTO, ZAPRAVO, ŠTRAJKAJU: Mašinerija muti, nisu plaće bile kap koja je prelila čašu, nego nešto sasvim drugo 

Naglašeno nam je da ne postoji njezino pisano izlaganje, nego samo natuknice, jer će ona govoriti “iz glave”, na temelju prezentacije. No, iz Ministarstva je naglašeno da je pozvana “jer je naš primjer prepoznat kao dobra praksa koju se treba podijeliti na ovom utjecajnom skupu i predstavlja tijek kurikularne reforme u Hrvatskoj kao i način na koji su uključeni naši glavni dionici, a to su učitelji, učenici i roditelji.” Ukratko, unatoč svim kritikama i dugotrajnom štrajku, i ministrica i njezin tim i dalje ustraju da je model obrazovne reforme koji je pod nazivom “Škola za život” ušao u hrvatske škole izvanredno uspješan i da ga treba predstavljati i svjetskoj javnosti.

“Ako je Hrvatska primjer dobre prakse, onda se pomalo bojim za budućnost europskog obrazovanja. Reforma u strukovnim školama ne postoji. Učenici i dalje na raspolaganju imaju samo nastavnika”, odgovara profesorica Tamara Šoić, jedna od urednica nastavničkog portala 45minuta.com, na pitanje Net.hr-a kako komentira odlazak ministrice na Svjetski forum i predstavljanje reforme kao primjera dobre prakse u svjetskim razmjerima.

Loomeni se pokazuju kao težak promašaj

Šoić predaje u jednoj strukovnoj školi u Rijeci i svjedoči kako reforma koju ministrica predstavlja u Londonu doista izgleda u praksi. I kako su profunkcionirali Loomeni, virtualna edukacijska platforma za nastavnike – koji su se često spominjali tijekom štrajka kao – težak promašaj. “Loomen nije obvezan, odnosno nikome nije jasno jesmo li obvezni sudjelovati u toj vrsti edukacije ili ne”, objašnjava profesorica Šoić.

“Ravnatelji nemaju mogućnost natjerati ili sankcionirati nastavnike koji odbijaju sudjelovati. Osim toga, ravnatelji o sudjelovanju nastavnika u Loomenu nemaju povratnu informaciju. Niti ih pretjerano zanima. Taj spektakularno reklamirani Loomen, zapravo nije nikakva nova vrsta edukacije nego uobičajeni tip zadataka ‘upakiran’ u novu terminologiju. Bilo bi dobro doći do podataka koliko je nastavnika prošle godine u ovo vrijeme sudjelovao u Loomenu, a koliki je taj broj danas. Naime, nastavnici masovno odustaju od takve vrste edukacije jer se pokazala beskorisnom i neprimjenjivom u praksi. Stoga mislim da ovu tzv. reformu možemo nazivati svakojako, ali primjerom dobre prakse – nikako”, opisuje stanje u školama profesorica Šoić.

Iako ministrica Divjak voli naglasiti vrijednost savjetničkih posjeta školama, Šoić kaže da je to – potpuni fijasko. “Oni koji obilaze škole i educiraju nas, ‘vrte’ jednu te istu prezentaciju, bez obzira na školu u koju dolaze i profil nastavnika kojima izlažu; osnovna škola, srednja škola, razredna ili predmetna nastava, gimnazija ili pak strukovna škola. Svi slušaju istu prezentaciju, a na postavljena pitanja uglavnom dobivaju neodređene ili nedostatne odgovore”, objašnjava profesorica Šoić.

Iz Ministarstva nam je naglašeno da će se ministrica Divjak u svom nastupu u Londonu pozivati na istraživanje koje je provelo Povjerenstvo za evaluaciju eksperimentalne faze kurikularne reforme i koje je uključivalo ispitivanje učenika, nastavnika te roditelja uključenih u eksperimentalnu provedbu. “Prema spomenutom istraživanju, od ispitanih 3957 učenika 86 posto je uočilo pozitivne promjene, a od 1762 učitelja 83 posto učitelja je mišljenja kako su propisani ishodi učenja ostvarivi u stvarnim uvjetima u kojima djeluju u školi. Posebno je zanimljivo kako su učitelji ocijenili svoju kompetentnost za provedbu reforme na početku odnosno na kraju pilota te se primjećuje povećanje samopouzdanja i spremnosti u nošenju s novim izazovima. Ispitivanje na uzorku od 7548 roditelja pokazalo je da je 82 posto roditelja zadovoljno provedbom eksperimentalne reforme”, navedeno je u dopisu iz Ministarstva.

Ministrica je štrajk ignorirala od samog starta, smatra dobar dio učiteljaFoto: Pixsell

Šutnja na pitanje je li ministrica u Londonu spomenula štrajk

Zanimalo nas je kako profesorica Šoić i njezine kolege komentiraju nalaze tog istraživanja – koje ovako prezentirano pokazuje da bi se reforma mogla smatrati pozitivnim korakom naprijed. Šoić kaže da su to “nedostatni i nerealni podaci”. “U više se navrata u nastavničkim grupama raspravljalo o provedenom istraživanju. Što se tiče tog istraživanja, kolege koje su ispunjavale upitnik, navode kako je riječ o dvadesetak pitanja dok MZO u obzir uzima samo pet pitanja i temeljem odgovora na pet pitanja, nudi spomenute rezultate koji ne odgovaraju stanju na terenu. Ministrica predstavlja rezultate temeljene na istraživanju koje je provedeno samo u školama koje su prošle školske godine krenule s eksperimentom”, objašnjava profesorica Šoić.

Ona kaže da na stranicama Škole za život nije moguće vidjeti pojedinačna pitanja (i odgovore) tog istraživanja. Ponuđen je samo kraći prikaz. Osim toga, ona smatra da se istraživanja na koja se Divjak poziva, ne može smatrati vjerodostojnima iz jednostavnog razloga – jer u njima sudjeluju oni koji su izravno vezani za Ministarstvo znanosti i obrazovanja ili su interesno i financijski povezani s reformom. “Nikada nismo dobili potpune rezultate osim onih u kojima su ministrica i njezin tim slavodobitno sebi dodijelili solidnu četvorku. Nakon te četvorke, uslijedio je najveći štrajk nastavnika pa koliko je ta četvorka opravdana – procijenite sami”, komentira profesorica Šoić.

U upitu upućenom uredu ministrice pitali smo i decidirano je li ministrica Divjak u svom nastupu na Svjetskom forumu obrazovanja spomenula da je Hrvatsku potresao dugotrajni štrajk prosvjetnih radnika, no nismo dobili odgovor. Profesorica Šoić je uvjerena da ministrica nije niti spomenula štrajk.

“Ignorirala ga je tijekom trajanja, ignorirala je njegovu važnost i poruke tijekom prošlotjedne saborske rasprave o njezinu opozivu pa ne vidim razlog zbog kojeg bi ga spomenula na Svjetskom forumu obrazovanja u Londonu. Da je ministrica nekim čudom spomenula štrajk, morala bi potvrditi ono što mi u Hrvatskoj znamo – temeljni motiv ovom velikom štrajku, loše je pripremljena reforma. Ako nekog zanima što ljudi koji bi trebali provesti reformu zaista misle o toj reformi, neka pogleda fotografije Zagreba, 25. studenoga 2019.”, komentira profesorica Šoić.

Povratak na Net.hr