U cijelom Sredozemnom moru plemenita periska je pod visokim rizikom od izumiranja. Riječ je o endemu Sredozemlja od neprocjenjive važnosti za život u moru pa su znanstvenici iznimno zabrinuti jer se ne zna primarni uzrok ugibanja ove velike školjke.
Kako prenosi RTL, istraživačima bi od pomoći mogla biti akcija Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj naziva "Jeste li ih vidjeli?". Cilj akcije je uključivanje javnosti u određivanje rasprostranjenosti vrsta kao i podizanje svijesti o važnosti očuvanja plemenite periske.
Pošaljite lokacije periski
Akcija je proširena i na plemenitu perisku i njome se poziva građane da dojave lokacije na kojima su opažene periske, kao i fotografije i informacije o prisutnosti uginulih i živih jedinki, a s ciljem praćenja stanja.
Lokacije periski mogu se poslati na adresu vrste@mzoe.hr ili preko online obrasca za dojavljivanje kojem se može pristupiti putem poveznice na internetskim stranicama Zavoda, a obrazac je dostupan i putem QR koda na letku.
Zaprimljene dojave moći će se pregledati na Bioportalu gdje su dostupni i podaci o utvrđenim lokacijama periski dosad prikupljeni u suradnji sa znanstveno-stručnom zajednicom te zainteresiranom javnošću.
Pinna nobilis je strogo zaštićena vrsta
Plemenita periska, na latinskom Pinna nobilis, podsjeća RTL, zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode i nalazi se na Prilogu 1. Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama. Isto tako, podliježe i strogoj zaštiti prema Direktivi o staništima EU-a i prema protokolima Barcelonske konvencije, smatra se ugroženom vrstom.
14.01.2020., Usce Neretve, Komin - Pomor Periske na uscu rijreke Neretve. Periske napadaju dvije bakterije koje ih ubijaju, a sve je pocelo u Spanjolskoj prije nekoliko godina. Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL
Plemenita periska je najveći mediteranski školjkaš, rasprostranjena je u cijelom Jadranu i ima važnu ulogu u ekosustavu kao filtrator mora, a na njenim ljušturama obitavaju brojne vrste.
Najveća mediteranska školjka ima veliki problem
Ako netko naiđe na plemenite periske, osobito žive, one će se zatvoriti na podražaj. Njihova ljuštura pokrivena je tkivom. Osim što se lokacije plemenitih periski mogu dojaviti Ministarstvu, one se mogu prijaviti i Društvu istraživačka mora - 20.000 milja. Ono je prošle godine pratilo stanje populacije u akvatoriju Parka prirode Telašćica.
Društvo će u rujnu nastaviti terenski dio istraživanja na jugu Istre za potrebe praćenja stanja plemenite periske u Natura 2000 zaštićenom području kojim upravlja Javna ustanova "Kamenjak". Kao što je RTL već pisao, tijekom jeseni 2016. na španjolskim obalama zabilježen je masovni pomor plemenitih periski. Prva potvrda o pojavi zaraze u hrvatskom dijelu Jadrana zaprimljena je u svibnju prošle godine. Do Istre se proširila zaraza i tako potvrdila činjenicu kako je zaraza zahvatila cijeli dio Jadrana Lijepe naše.
Uzročnik masovnog pomora periski nije posve jasan pa je to upravo pitanje koje muči znanstvenike. Mogući uzročnici njihova pomora su Haplosporidium pinnae, parazit iz skupine truskovaca (Sporozoa) koji parazitira u tkivu plemenite periske te bakterija Mycobacterium sp. Međutim, još uvijek nije utvrđeno jesu li to glavni i jedini uzročnici koji dovode i do stopostotne smrtnosti periski na pojedinim lokalitetima. Izvješće IUCN-a iz ožujka 2019. kaže da su pomori periski potvrđeni i u Italiji, Turskoj, Francuskoj, Grčkoj i Albaniji.
Stopa mortaliteta na većini lokacija prelazi 99 posto te još uvijek nije poznat uzrok i obujam pomora u Mediteranu.
Nestanak vrsta uvelike utječe na ekonomiju
Zavod za zaštitu okoliša i prirode i resorno Ministarstvo rade na utvrđivanju stanja i progresije zaraze populacija periski u hrvatskom dijelu Jadrana te na pripremi i provedbi mjera očuvanja. Važan element u cijeloj priči je suradnja s relevantnim znanstvenim i stručnim institucijama, javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode te pojedinim županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.
Ističu da je u aktualnoj situaciji nužno identificirati lokacije s periskama koje zaraza još nije zahvatila, kao i one u kojima su još uvijek prisutne žive jedinke. Žive jedinke u zoni zaraze predstavljaju potencijalno otporne jedinke. Upravo bi one mogle biti osnova za prirodnu obnovu populacije periski u Jadranskom moru.
Traže se i jelenak i strizibube
Kada je riječ o ugroženim vrstama, valja spomenuti tradicionalni dio akcije "Jeste li ih vidjeli?"posvećen opažanjima jelenka (Lucanu cervus), alpinske strizibube (Rosalia alpina) i velike četveropjege strizibube (Morimus asper funereus).
31.05.2012., Koprivnica - Muzjak obicnog jelenka (Lucanus cervus) velik oko 6 cm snimljen na benzinskoj crpki OMV-a, ilustracija. Jelenak zivi sumamam u rupama drveca te u usahlim panjevima. Photo: Marijan Susenj/PIXSELL
Te vrste pripadaju jednoj od najugroženijih skupina kornjaša i to saproksilnih kornjaša čije se ličinke hrane umirućim i raspadajućim drvetom. Oni su važna karika u kruženju hranidbenih tvari ekosustava. Očuvanost, kvaliteta i raznolikost staništa odražava se kroz njihovu prisutnost. Zašto su ugroženi? Zbog promjena povoljnih životnih uvjeta i uništavanja staništa gdje obitavaju.
S obzirom na to da je Hrvatska dužna pratiti njihovo stanje očuvanosti i održati ga u povoljnom stanju i ova akcija je odraz želje da se ljude osvijesti o važnosti i ugroženosti ovih vrsta i da ih se aktivno uključi u očuvanje prirode jer jedino očuvana priroda jamči budućnost života, piše RTL.
