Prihod s inozemnih tržišta robnih izvoznika u Hrvatskoj u prva četiri mjeseca pao je za pet posto, na 34,4 milijarde kuna, što je prihod koji ove godine hrvatski turizam može samo sanjati, piše Novi list.
Dok se Vlada i mediji bave uglavnom turizmom kako bi se u ljetnim mjesecima osigurao dolazak stranih turista u Hrvatsku, za to vrijeme u drugi su plan pali, primjerice, drvna, tekstilna ili autoindustrija, tj. tvrtke koje proizvode dijelove za automobilsku industriju u Europi. Radi se također i o poduzećima u kojima rade teško zapošljivi ljudi, te se nalaze u ruralnim područjima (drvna industrija), pa i nema alternative za dodatno zapošljavanje.
Iz HUP-a napominju da drvna industrija preko 70 posto svog prometa realizira na inozemnom tržištu, pri čemu bi Italija bila glavni partner. U trenutnoj situaciji rijetko se razmišlja o kupnji namještaja ili adaptaciji svog stambenog, odnosno poslovnog prostora, a i ono malo robe koja bi se mogla plasirati zapinje zbog otežane organizacije transporta. Poručuju da HUP od Vlade traži pomoć toj grani, u kojoj većina poduzeća zasad radi i u kojoj nema velikih otpuštanja.
Sve se vrti oko izbora
Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago kaže da je Vlada svojim mjerama na početku krize značajno pomogla svim tvrtkama, pa i onima koje proizvode za izvoz. Razumljivo mu je da se pažnja posvećuje tako važnoj grani kao što je turizam, ali je ipak razočaran time što se od sredine svibnja sve vrti oko izbora.
"Tada smo se trebali sjesti i razgovarati o tome kako dalje. Razraditi nekoliko najizglednijih varijanti i mjere za njih, ali umjesto toga počeli su dominirati izbori, pa su male stranke obećavale sve čega su se sjetile, a onda su to počele činiti i najveće stranke. Stvoren je dojam da nema toga što država ne može učiniti i nema razloga za brigu. Naravno da to nije tako. Dobar dio izvoznika imao je sreću da im partneri iz, primjerice Njemačke nisu otkazali narudžbe, njemačke su tvrtke, uz značajnu pomoć države ciljno punile zalihe, ali što će biti od kolovoza, hoće li naručitelji trebati još zaliha? Još uvijek su ugroženi kanali dobave i prodaje", upozorava Bago.
"Što ako nakon izbora tjednima budemo sastavljali Vladu, ako to ne uspije i Vlada bude slaba, pa neće ni krajem ljeta ili početkom jeseni moći reagirati. Može nam se dogoditi da dnevno gubimo milijardu kuna u gospodarstvu. Za mjesec dana to je gubitak koji nećemo moći podnijeti", upozorava Darinko Bago.
Velika neizvjesnost
Iako stanje na glavnim tržištima poput Italije, Njemačke, Austrije, Francuske i Kine pokazuje vidljive znakove oporavka, iz HGK-a upozoravaju: "Međutim, jedino izvjesno je neizvjesnost, s obzirom na to da se radi o trajnom dobru čiju kupnju u vremenima krize kupci odgađaju."
Velika je neizvjesnost, poručuju iz HGK-a, i među proizvođačima dijelova za automobilsku industriju, a stanje u tekstilnoj industriji u Hrvatskoj nije ni onako sjajno, pri čemu su se na udaru našli proizvođači odjeće, jer su imali poteškoće u dostavi sirovina i materijala.
"S obzirom na to da se radi o pretežito izvoznoj grani, izvozne aktivnosti su u dužem periodu bile onemogućene. Zatvorene su sve trgovine te je i to utjecalo na veliki gubitak prometa, osobito ako otprije nisu imali online prodaju. Sve to je rezultiralo punim skladištima i nedostatku ili smanjivanju novih narudžbi.
S obzirom na tešku situaciju i nemogućnost pojedinih tvrtki unutar sektora tekstilne industrije da se u kratkom roku prilagode novonastaloj situaciji, to će u budućnosti pridonijeti značajnom otpuštanju radne snage i nemogućnosti redovite isplate plaće", procjenjuju iz HGK-a te dodaju da proizvodnja zaštitne odjeće jedina može kompenzirati značajnije gubitke, javlja Novi list.
