Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

JOŠ IMAMO PUNO POSLA

IZVJEŠĆE MMF-a O HRVATSKOJ: Pohvalili rast BDP-a, ali kritizirali izostanak strukturnih reformi i veliku nezaposlenost

Iako se i u ovoj godini očekuje rast BDP-a od  2,8 posto, u MMF-u ističu da se on još uvijek nije u potpunosti oporavio i dosegnuo svoju razinu prije recesije, a dohodak po stanovniku i nadalje je znatno niži od prosjeka Europske unije

Iz MMF-a su pozdravili kontinuirani gospodarski oporavak Hrvatske kao i povoljne fiskalne rezultate, no istaknuto je da BDP još nije dosegnuo svoju razinu prije recesije, a naglasili su i potrebu provođenja strukturnih reformi.

MMF SAVJETUJE PROMJENE KOJE ĆE MNOGE UPLAŠITI: Masovni otkazi, veća dob za mirovinu, skuplje dopunsko…

MMF je tako pohvalio što je u Hrvatskoj zabilježen “pozitivan gospodarski rast treću godinu zaredom koji je potpomognut snažnim turističkim rezultatima i privatnom potrošnjom, rastom u zemljama trgovinskim partnerima i poboljšanim povjerenjem pa se očekuje da će se rast zadržati na sličnim razinama u bliskoj budućnosti, ali će se i usporiti u srednjoročnom razdoblju”, navodi se u priopćenju MMF-a, prenosi N1.

BDP se nije vratio na razinu prije recesije

Iako se i u ovoj godini očekuje rast BDP-a od  2,8 posto, u MMF-u ističu da se on još uvijek nije u potpunosti oporavio i dosegnuo svoju razinu prije recesije, a dohodak po stanovniku i nadalje je znatno niži od prosjeka Europske unije.

ŠEFICA MMF-a U HRVATSKOJ: S Plenkovićem razgovarala o uvođenju eura, on se hvalio uspjesima Vlade

Osim ovoga, boljke hrvatskog gospodarstva su i javni dug, velika nezaposlenost i strukturne prepreke koje opterećuju izglede za rast u srednjoročnom razdoblju.

Na tekućem računu platne bilance ponovno očekuju znatan višak, poduprt snažnim izvoznim i turističkim ostvarenjima te smanjenom repatrijacijom dobiti s obzirom na to da su banke apsorbirale gubitke Agrokora. Ove godine tako procjenjuju da će višak iznositi 1,4 milijarde eura ili 2,8 posto BDP-a.

Ravnoteža rizika poboljšala se, ali ranjivosti su i nadalje znatne jer su razine javnog i inozemnog duga još uvijek visoke, a potpuni učinak restrukturiranja Agrokora i nadalje je nepoznat, napominje MMF u izvješću.

Banke  apsorbirale gubitke Agrokora

Fiskalna konsolidacija napredovala je bržim tempom nego što je planirano, pa je Hrvatska u lipnju izišla iz EU Procedure prekomjernog prekomjernog manjka, ističe se u izvješću MMF-a te navodi kako preliminarni podaci upućuju na to da će u 2017. biti zabilježen malen višak na fiskalnoj poziciji

Izvršni direktori su ohrabreni posvećenošću fiskalnoj disciplini te su primijetili da su posljednjih godina rezultati nadmašili očekivanja. Povoljna ciklička pozicija pruža mogućnost za provođenje konsolidacije poticajne za rast i za brže smanjenje javnog duga. U tom kontekstu, direktori su naglasili potrebu za poboljšanjem strukture prihoda i rashoda.

“Podržali su pojednostavljivanje stopa PDV-a i uvođenje suvremenog poreza na nekretnine. Direktori ohrabruju vlasti da se odupru pritiscima za povećanje mase plaća i nejasno usmjerenih davanja. Naglasili su potrebu za reformama kojima bi se povećala učinkovitost pružanja javnih usluga. Direktori su također istaknuli važnost ambiciozne reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava”, navodi se u priopćenju.

Domaći monetarni uvjeti i nadalje su akomodativni, a financijske pozicije banaka ojačale su, zamjećuju. Kamatne stope na tržištu novca su niske, a likvidnost je obilna.

Iako je, na osnovi podataka o stanju, kontinuirano razduživanje dovelo do negativnoga ukupnog rasta kredita, podaci na osnovi transakcija upućuju na nastavak bankovnoga kreditiranja, konstatira se u izvješću.

Aprecijacijski pritisak na tečaj bio je umjeren i Hrvatska narodna banka (HNB) akumulirala je međunarodne pričuve. Bankovni sustav i nadalje je u prosjeku bio dobro kapitaliziran i likvidan. Još uvijek velik udio neprihodonosnih plasmana u ukupnim plasmanima smanjuje se unatoč krizi Agrokora, navode iz MMF-a.

Potreba za strukturnim reformama

Izvršni direktori ohrabruju HNB da nastavi provoditi akomodativnu politiku sve dok su rizici za inflaciju i financijsku stabilnost niski.

Naglašavaju i da ambicija uvođenja eura povećava važnost nastavka provođenja reforma kako bi se što je više moguće povećale koristi od pridruživanja valutnoj uniji, uz istodobno povećanje sposobnosti gospodarstva da reagira na nepovoljne šokove.

HNB su pohvalili za konzervativne prudencijalne politike, koje su dosad pomogle bankama da podnesu krizu Agrokora, te istaknuli da je nužno nastaviti s provođenjem takvih politika i pomnog nadzora.

Hrvatske vlasti, pak, ohrabruju da nastave s nedavnim poboljšanjima stečajnog zakonodavstva kako bi se uklonile preostale manjkavosti u korporativnom upravljanju.

MMF navodi i da se dinamika strukturnih reforma usporila nakon pristupanja Europskoj uniji 2013. Hrvatski BDP po stanovniku iznosi oko 60 posto prosjeka EU-a, a poslovno okružje i nadalje je nepovoljnije nego u usporedivim zemljama.

Poslovno okružje u Hrvatskoj i dalje nepovoljnije nego u drugim zemljama EU

Izvršni direktori stoga potiču hrvatske vlasti na daljnju provedbu strukturnih reforma kojima bi se uklonile prepreke održivom rastu, pri čemu ističu potrebu za poboljšanjem poslovnog okružja racionaliziranjem javne uprave i poboljšanjem pravnih procesa i imovinskih prava.

Osim toga, potiču hrvatske vlasti da ublaže propise o privremenom zapošljavanju te o zapošljavanju i smanjenju broja zaposlenika. Istaknuli su i potrebu poboljšanja produktivnosti i alokacije resursa povećanjem učinkovitosti poduzeća u državnom vlasništvu i prodajom nedovoljno iskorištene državne imovine.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr