Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

BOLJA SITUACIJA NEGO 2016.

IZVJEŠĆE MEĐUNARODNIH NOVINARSKIH UDRUGA: ‘U Hrvatskoj je govor mržnje u porastu, ali ima nade za promjene’

Hrvatska se na ljestvici Index medijskih sloboda u svijetu 2018. popela za pet mjesta – sa 74. na 69. mjesto, a Međunarodna misija novinarskih udruga i organizacija za zaštitu slobode izražavanja pozdravlja to poboljšanje, no smatra da tu ima još mnogo posla

Međunarodna misija novinarskih udruga i organizacija za zaštitu slobode izražavanja, koja je u siječnju ove godine posjetila Zagreb po drugi put da bi stekla uvid u stanje medijskih sloboda u Hrvatskoj, objavila je izvještaj “Hrvatska: govor mržnje u porastu, ali ima nade za promjene”, izvijestilo je u petak Hrvatsko novinarsko društvo (HND).

Nakon što je zajednička misija organizacija koje se bave slobodom medija u lipnju 2016. utvrdila loše stanje, novo izaslanstvo u kojoj su bili predstavnici Medijske organizacije za jugoistočnu Europu (SEEMO), Udruženja europskih novinara (AEJ), Europske radiodifuzijske unije (EBU), Europskog centra za medijske slobode (ECPMF), Europske federacije novinara (EFJ) i Reportera bez granica (RSF), zatekla je bolju situaciju početkom 2018. godine.

ALARMANTNO STANJE U MEDIJIMA: ‘Novinari su potplaćeni, obespravljeni, a inspekcije nad ovim ne bi smjele zatvarati oči’

Policija brže reagira na napade na novinare

U priopćenju misije povodom objave novog izvještaja o Hrvatskoj navodi se kako je Hrvatska dobila novu Vladu, da nova konzervativno – liberalna koalicija (HDZ–HNS) u najmanju ruku u svom programu ima medijske slobode kao pitanje važno za zemlju članicu Europske unije, dok političari iskazuju jasno stajalište protiv ugrožavanja života novinara.

Ističe se da su 2017. hrvatski premijer Andrej Plenković i Saborski odbor za medije osudili napade i prijetnje upućene novinarima te da od iste godine policija reagira brže nego prije u slučajevima napada ili prijetnji novinarima. Iako je zabilježeno smanjenje broja fizičkih napada na novinare, napadi i prijetnje, pogotovo upućene on line, još su uvijek velik problem, kao što je to i destruktivni utjecaj govora mržnje na društvo, koji se zapravo povećao od 2016. godine.

Misija podsjeća da se Hrvatska na ljestvici Index medijskih sloboda u svijetu 2018. popela za pet mjesta – sa 74. na 69. mjesto, pozdravlja to poboljšanje, ali smatra da tu ima još mnogo posla. Za daljnje poboljšanje preporučuje da vlasti provedu temeljite istrage u vezi sa svim zasad nerazriješenim slučajevima fizičkih napada na novinare.

ODBOR ZA MEDIJE OSUDIO GOVOR MRŽNJE I PRIJETNJE NOVINARIMA: ‘Tim siledžijama se može ući u trag’

Suzdržati se od prljave kampanje i retorike pune mržnje

Političari, novinari i javne osobe moraju se suzdržavati od sudjelovanja ili podupiranja, pa i percepcije da podupiru prljave kampanje ili retoriku punu mržnje protiv novinara i medija. Političari takve kampanje i retoriku moraju osuditi čim se pojave, smatraju u Misiji te poručuju kako se političke stranke moraju suzdržati od uplitanja u uredničku politiku javnog servisa – Hrvatske radiotelevizije (HRT-a).

Predlažu da zakonodavci u raspravu o novom zakonu o HRT-u uključe novinare HRT-a i ojačaju ulogu novinara, civilnog društva i publike u procesu odabira uprave HRT-a, te da zakon zajamči neovisnost HRT-a. Misija smatra da bi trebalo promijeniti način biranja glavnog ravnatelja HRT-a i drugih rukovodećih struktura u skladu s europskim standardima javnog elektroničkog medija. HRT bi trebao razmotriti formiranje međunarodnog savjeta koji bi služio kao jamac HRT-ove neovisnosti.

Novinarske organizacije (udruženja i sindikati) bi se trebali suzdržati od političkog aktivizma te čuvati profesionalne standarde i kolegijalnost u svojim javnim aktivnostima. Uprava i novinari HRT-a trebali bi raditi u dugoročnom najboljem interesu tog servisa te pokazati solidarnost u odbacivanju uplitanja bilo kojih političkih stranaka.

STIGLA PACKA IZ EU: ‘Hrvatska ne procesuira dovoljno ratne zločince, sloboda medija je ograničena, a vlada govor mržnje’

Ozbiljnije sagledati pitanje govora mržnje

Pitanje govora mržnje i lažnih vijesti treba sagledati ozbiljnije, detaljnije i s više proaktivnog stava. Inicijativa donošenja pravila o tome ne bi trebala čekati donošenje pravila EU, premda je ono najavljeno. Pravila ne mogu biti prijetnja slobodi medija i slobodi govora. Hrvatski sabor treba ukinuti članak 148 Kaznenog zakona o “sramoćenju” i  članke 147, 149, 349 i 356., drže u Misiji.

Također treba poboljšati zakonske odredbe koje se odnose na transparentnost vlasništva medija, a Vijeće za elektroničke medije trebalo bi biti aktivnije u slučajevima kad elektronički mediji ne poštuju profesionalne standarde, pogotovo u slučajevima korištenja govora mržnje u lokalnim medijima.

Trebalo bi pripremiti medijsku strategiju uz aktivno sudjelovanje svih sudionika u njenom radu i kod povratnih informacija, preporuke su Međunarodne misije novinarskih udruga i organizacija za zaštitu slobode izražavanja.

[VIDEO] BISKUP KOŠIĆ: ‘Sotona se kamuflirao u najutjecajnijim medijima. Želi razoriti obitelj u Hrvatskoj i to je postavio kao svoj cilj’

Povratak na Net.hr