SRAMOTA U ZAGREBU

IZGUBLJENI U BESPUĆIMA BIROKRACIJE: Stanari stavili stanove pod hipoteku da bi ih mogli obnoviti; 11 mjeseci čekaju projekt, ali to nije sve

Stanari jedne zgrade u Medulićevoj ulici u Zagrebu izgubili su se u bespućima birokracije zbog čega obnova njihove zgrade nije ni počela, a paradoksalno, u nju moraju uložiti svotu koja im je dovoljna za gradnju nove zgrade

Prije točno 11 mjeseci, Zagreb je pogodio razoran potres koji je s 5,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici iza sebe ostavio štetu na više od 25.000 objekata u čiju je obnovu potrebno uložiti barem 42 milijarde kuna. Od tada do danas, dio najteže pogođenih građana smješten je, najrpije u studentski dom, a potom i u gradski hostel. Oni s malo više sreće su otišli na vikendice ili se uselili kod rodbine i prijatelja.

S obnovom se, recimo, krenulo. Radi se na onim zgradama koje su uspjele prikupiti kilograme dokumentacije i čiji su sustanari bili dovoljno složni da prihvate sve troškove radova. Prikupljanje dokumentacije ide presporo, a domaće institucije dobivaju teške riječi i prozivke po društvenim mrežama, jer ne rade svoj posao ili ga, još gore – ne znaju.

Slično novinarima Novog lista govore Tajana M. i Sanda M., suvlasnice jedne derutne dvorišne zgrade u Medulićevoj ulici u samom centru metropole. Njihova je zgrada dobila žutu naljepnicu, odnosno privremeno je neupotrebljiva za sanaciju. Nalazi se u blizini talijanskog veleposlanstva, koje je već pod skelama. Iako su već u travnju počeli s prikupljanjem dokumentacije, dosad nisu započeli ni najosnovniji radovi, pa ispada da sve ove mjesece nisu ništa ni radili. Na njihova konkretna pitanja, odgovori iz institucija još nisu došli.

OBNOVA ZAGREBA TEK NA LJETO, A DO TADA…: Pogledajte kako su stanari ‘svezali’ odlomljeni zid svoje zgrade; Valjda neće pasti…

11 mjeseci čekaju na projekt

“U mojem stanu na drugom katu puknuo je vanjski zid i mi smo se morali trenutačno iseliti. Najgore smo prošli u zgradi, a ja i moja obitelj od 22. ožujka prošle godine ne možemo u stan. Život nam je stao. U sobi od sina ormar je pao na ležaj. Sva sreća da je spavao na drugom krevetu. Otišla sam u studentski dom Cvjetno naselje da bi u nekom trenutku Grad Zagreb ili država poslali statičare u kontrolu naljepnica. Došli su i rekli nam da nije tako strašno, da treba malo ožbukati i da je to za zelenu naljepnicu, a ja u studentskom domu, u 18 kvadrata. Rekla sam, OK, potpišite mi taj nalaz. Nazvala sam Grad Zagreb i šefa resornog odjela koji je došao u kontrolu i zgrozio se. Odmah su nam vratili žutu naljepnicu. Stan je bio i za crvenu. Ako još neki potres udari, otići će sve k vragu. Nas je dvadesetak suvlasnika zgrade s osam stanova. Još od travnja prošle godine borimo se s troškovnicima i projektima. Prvi zabatni zid urušio se u potkrovlju, a drugi je napukao.

Oštećenja po zidovima vidljiva su u svim stanovima. Srušila su se sva četiri dimnjaka i to smo sanirali praktički u tjedan dana zahvaljujući ekipi penjača. Dečki su napravili super posao. I onda je krenula priča s papirologijom. Rekli su nam da ne možemo iz arhiva dobiti kompletan povijesni projekt zgrade jer je arhiv uništen u potresu i baš se projekt naše zgrade nalazi u dijelu dokumentacije koju ne mogu izvući. Nakon toga rekli su nam da moramo napraviti arhitektonski snimak zatečenog stanja zgrade. Napravili mi to, pa još i statičke elaborate, procjenu štete, a potom smo još naručili i projekt za hitnu sanaciju. Projekt nije u ingerenciji grada ili države, nego na firmama pa iziskuje još dodatno vrijeme natezanja s privatnicima. Tako smo mi od tvrtke H5 projekt naručili nacrt 29. lipnja prošle godine, a evo do dan danas, 11 mjeseci od potresa još nisu zgotovili projekt. Točnije, ispravak projekta. Naime, tijekom projektiranja napravili su pogrešku.

Nakon brojnih poziva tek su u studenom došli u zgradu da vide gdje su točno pogriješili. Evo, još uvijek čekamo taj famozni ispravak da možemo dalje. Naime, gospoda iz firme H5 projekt ‘ispustila’ su dva prozora. Doslovno čekamo mjesecima da ubace ta dva okvira, a nacrt nas košta 28 tisuća kuna. Platili smo im avans. Inače, kad smo uklonili porušene dimnjake, ostali smo samo na 4000 kuna pričuve na računu. Donedavni predstavnik stanara mrtav-hladan predlagao nam je da platimo krečenje stubišta dok se nama pred očima zgrada urušavala. Tako je predstavnik postao ‘bivši’, a mi smo povećali iznos pričuve s tri kune po kvadratu na 10 kuna, uostalom i radi plaćanja kredita za radove”, opisala je Tajana M. cijelu situaciju u kojoj se našla.

NE ŽELE ČEKATI DRŽAVU, SAMI SU KRENULI U OBNOVU – POGLEDAJTE KAKO TO IZGLEDA: Morali skupiti 6 kg papira, a pogledajte samo iznos pričuve

Obnova košta kao i gradnja nove zgrade

Njena susjeda Sanda M. tvrdi da ih je pogodio i petrinjski potres te da ih je onda birokracija zatrpala s papirima i zaribala sa Zakonom o obnovi. Dodaje da i dalje ne znaju što konkretno trebaju činiti. Zadužili su se i bili prisiljeni založiti svoje uništene domove kako bi ih obnovili.

“Zakon je donesen, ali nisu doneseni oni prateći podzakoni koji bi trebali pojasniti sve detalje. I sad opet čekaj i čekaj te akte. Mi smo već zatražili kredit preko upravitelja, Gradsko-stambeno-komunalnog gospodarstava (GSKG). Kredit je u postupku, a to je uvjet da bi uopće mogli krenuti u radove i da bi mogli tražiti povrat novca za hitne sanacije. To je oko 12 tisuća kuna po stanu. GSKG do rujna prošle godine ispucao je sve povoljne kredite. To je bilo po sistemu da je upravitelj jamac povrata kredita pa onda nema uvjeta da se vlasnicima hipotekarno ‘sjeda’ na stanove. No, promijenili su banku i sad je potpisan ugovor s PBZ-om koji pak uvjetuje hipoteku na stan”, rekla je Tajana M.

Za novac koji planiraju uložiti, kažu, može se izgraditi potpuno nova zgrada. Ali, takve mogućnosti u Zakonu nema, pa su prisiljeni krpationo što je od zgrade preostalo.

“Obnova naše zgrade za osam stanova procijenjena je na 2,5 milijuna kuna i to samo konstrukcijska obnova, bez novog krovišta. Isto toliko koštala bi nas izgradnja potpuno nove zgrade od temelja do krova. Dakle, isplati nam se više izgraditi potpuno novu čvrstu, sigurnu zgradu. No, takve opcije nema u zakonu, iako naš objekt nije pojedinačno kulturno dobro da bi automatski bili isključeni za postupak uklanjanja i nove gradnje. Zgrada je samostojeća i udare potresa teško podnosi u odnosu na zgrade u bloku. S petrinjskim potresom pukotina na zidu u stanu proširila se do susjedinog poda, dakle na dva kata i još s druge strane s tendencijom da se spoji u križ. Ako se to dogodi, onda smo gotovi”, upozorila je Sanda.

“Dakle, imamo samo opciju krpati i učvršćivati postojeću zgradu od materijala koji je svoje odslužio. Umjesto da izgradimo nešto novo pošteno mi ćemo morati injektirati nekakve smjese u zid da povežu ciglu pa ćemo opet žbukati, gletati, stavljati mrežice i ostala čudesa. Samo hitna sanacija košta nas 150 tisuća kuna, a gdje je još krov? Vidjeli ste i sami, stubište drveno, rasklimano, dobili smo preporuku da ispod stavimo željezne šine kao nosače. No, tko će sad to platiti. Skupili smo nekih 25 tisuća kuna s pričuvom i sad čekamo da se zakonodavac izjasni što i kako dalje. Ulazimo u kredit. Da bar nekako pokrpamo i dočekamo tu konstrukcijsku obnovu. Krovište nećemo taknuti jer na krovu imamo pukotine, a osim toga, pokrov je od zabranjenih azbestnih ploča koje su odavno izvan upotrebe. Kad budemo u mogućnosti, ići ćemo na lakši, limeni krov. Kosina krova manja je od 33 posto i ne predviđa crijep koji zahtijeva veći nagib, veće je težine i skuplji. Silom prilika sve smo te građevinske detalje svladali”, dodaje.

OVO SU ‘BOGATAŠI IZ CENTRA’: Nakon potresa su za obnovu zgrade dali skoro 100.000 kuna, a pazite što su dobili zauzvrat

Ni u Ministarstvu pojma nemaju

Nakon potresa u Petrinji statičar je ponovno došao provjeriti stanje u njihovoj zgradi. On i jedan susjed su poskočili nekoliko puta kako bi provjerili stabilnost greda. No, to nije ispalo dobro jer su se zidovi pri svakom skoku ozbiljno zatresli. Tajana je prije tri tjedna otišla do referenta kako bi prijavila zgradu za konstrukcijsku obnovu. Upitala ga je isplati li se ići u hitnu sanaciju ili pričekati konstrukcijsku obnovu. No, ni na to pitanje nije dobila odgovor.

“Čovjek mi je priznao da je zbog identičnog pitanja suvlasnika jedne zgrade u Ilici četiri sata zvao službenike u Ministarstvo graditeljstva pokušavajući doći do odgovora. Dobio je nekog pravnika u Ministarstvu. Što god ga je pitao, pravnik mu je odgovarao da ne zna. Nije mu znao reći hoće li se priznati radovi u konstrukcijskoj obnovi za povrat novca. Dakle, ako pravnik zadužen za obnovu ne zna, pa kako bismo mi onda mogli znati. Rekao mu je da vjerojatno znaju ljudi u Fondu za obnovu, no da oni još uvijek formalno nemaju zaposlenih i svoju kancelariju. Mi smo onda preko interneta guglali i tražili. Pronašli smo jedan broj telefona i dvije e-mail adrese.

Povratne informacije još nismo dobili. Ne znam da li imaju neku živu osobu, barem tajnicu. Dakle, mi još uvijek ne znamo što će nam biti priznato u toj konstrukcijskoj obnovi. Možemo li odmah samostalno krenuti s kompletnim projektom i hoćemo li imati pravo na povrat novca? Ranije je rečeno da će se novac vraćati onim suvlasnicima koji su započeli projekt do izglasavanja Zakona. A zakon je, formalno tu. Znači, ako mi sad krenemo u obnovu, može nam se dogoditi da nam neće vratiti novce.

I što onda? Hoće li nam onda priznati ulaganja u sklopu organizirane obnove? Ne bih htjela da platimo projekt, a da nam onda vele kako smo uzalud potrošili novce jer će oni raditi projekt. Sve ovo je kompletan kaos. Sjedimo i razmišljamo što ćemo dalje. Kad bi i htjeli prodati stanove, tko će ih danas kupiti? Možda u bescjenje za 500 eura po kvadratu? Nama je jasno da država nema novca, a da je Grad Zagreb praktički pred bankrotom, no tu su novci Europske unije. Trebali bi se konačno pokrenuti jer ovo mučenje nas građana, suvlasnika, više nema smisla”, ogorčena je Tajana.

SMRZAVAJU SE U CENTRU ZAGREBA; Grad im nije vratio novac za obnovu zgrade: ‘Nadamo se da će Vakula reći da će biti južina’

Povratak na Net.hr