Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KONZERVATIVNA REVOLUCIJA

IVO GOLDSTEIN U NU2: ‘Danas svjedočimo sukobu dvije Hrvatske – jedna je ona koja mrzi, a druga ona koja želi komunikaciju’

‘Oko 2012. ili 2013. je krenula konzervativna revolucija. Ona nužno mora imati povijesni kontekst, povijesnu utemeljenost. Povijesni revizionizam u nekim drugim državama ima neke druge manifestacije, a u Hrvatskoj je to ustašizacija’, kazao je.

Povjesničar Ivo Goldstein u HRT-ovoj emisiji “Nedjeljom u dva” na samom početku čestitao je hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na pobjedi protiv Nigerije, a govorio je i o francuskoj multikulturalnosti i koncentracijskom logoru u Jasenovcu.

“No ne treba biti euforičan. To je tek prva utakmica”, rekao je Goldstein te je komentirao igru nogometaša i kazao – držimo fige i nadajmo se najboljem.

Na pitanje urednika i novinara Aleksandra Stankovića da kaže nešto o svojoj nogometnoj karijeri, Goldstein je rekao da se bavio nogometom, ali nikada nije bio neka kvaliteta koja je mogla imati budućnost u jačem klubu. “Pokušavao sam u Dinamu. Kao svaki klinac sanjao sam o nogometaškoj karijeri, ali to su bila neka druga vremena”, rekao je.

Tražeći da odgovori na pitanje koje se često čuje u hrvatskoj javnosti “do kada će se u RH stalno pričati o ustašama i partizanima?”, Goldstein je kazao da priča o ustašama i partizanima nije samo priča o onome što se događalo prije 70 i više godina. “To je i priča o Hrvatskoj 2018. godine”, odnosno o Hrvatskoj danas, kazao je.

“Čitava priča o ustašizaciji, blajburgologiji, povijesnom revizionizmu koji cvjeta oko nas, nametnuta je tema Hrvatskoj i hrvatskom društvu da bi se njome bavilo, a da bi se negdje “iza ugla” promovirala nazadna, zatvorena, konzervativna, antiimigrantska ideologija i njezina provedbena politika”, rekao je Goldstein.

To je sukob dvije Hrvatske – jedna je otvorena, a druga je zatvorena, jedna je ona koja mrzi, druga je ona koja želi komunikaciju, dodao je i istaknuo: javnost je bombardirana nizom laži.

“Oko 2012. ili 2013. je krenula konzervativna revolucija. Ona nužno mora imati povijesni kontekst, povijesnu utemeljenost. Povijesni revizionizam u nekim drugim državama ima neke druge manifestacije, a u Hrvatskoj je to ustašizacija”, kazao je.

Na pitanje zašto se opet bavi istraživanjima o Jasenovcu, a o tome će mu izaći u rujnu ili listopadu i knjiga koju je napisao, Goldstein je odgovorio: kada sam 2015. godine s ocem završio i objavio knjigu Tito, onda sam se upitao što dalje. Budući da smo i jedan i drugi o Jasenovcu objavljivali radove, vidio sam da imam jedan dosta velik broj podataka, da imam kronološki i problematski niz onoga što bih trebao i što ću obraditi.

Rekao je i da nije došao do nekih dramatičnih ili revolucionarno novih saznanja u vezi s temom Jasenovca. To je bio logor smrti i radni logor istovremeno. Zatim je objasnio da je radni logor napravljen po obrascu nacističkih logora. Luburić i njegova ekipa su u proljeće 1941. godine išli u Njemačku, 40 km sjeverno od Berlina, u jedan logor naučiti kako napraviti logor, koji je istodobno bio i logor smrti. Postojao je jedan koncept koji su izmislili Nijemci u 2. svjetskom ratu, a provodili ustaše. Taj koncept je ubijanje nedovoljnom prehranom – ljudima dajete 600-700 kalorija dnevno. A kako su radili teške fizičke poslove, trebali su između 2000-3000 kalorija dnevno da bi preživjeli. Vremenske prilike u jesen te godine bile su vrlo loše, a zima 1942. je bila oštra. Ako su po takvim uvjetima radili 10 dana na nasipu, ubrzo bi umrli, kazao je Goldstein.

U svojoj knjizi htio sam pokazati da Jasenovac nije bio samo logor smrti ili velika tvornica smrti ili mjesto gdje je jako puno ustaša i zatočenika. Htio sam pokazati da su tamo deseci tisuća malih pojedinačnih sudbina, kako zatočenika ili pak onih koji u logor nisu niti ušli, već su odmah prebacivani na desnu obalu Save, gdje su ubijeni, rekao je. Ovi koji su ostajali u logoru, pa i sami ustaše – to je bio skup pojedinačnih sudbina, izjavio je i naveo nekoliko primjera, prenosi HRT.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr