Nije lako penzionerima pa traže akcije za ono što si inače ne mogu priuštiti, no nije bolje ni radnicima

Već nekoliko mjeseci u Hrvatskoj raste inflacija, a u odnosu na isto razdoblje 2020. ona iznosi 2,1 posto. Premda je građanima već sada sve preskupo, stručnjaci donose utjehu pa kažu da cijene neće ići u nebo.

Prema statistici, voće nije skuplje, ali je zato skočila cijena duhana, što se dogodilo dijelom zbog trošarina, slatkiši, ulje, gazirana i žestoka pića. Gorivo je poskupjelo najviše i to skoro 52 posto, što znači i skuplji prijevoz, izvještava Dnevnik Nove TV.

Skuplje su i stomatološke usluge, skočile su i cijene malih kućanskih aparata, kao i nova frizura kod frizera, ali i cijena bicikala. Sto kuna je lani vrijedilo više, a danas novac vrijedi manje. Građani su izgubili dvije kune zbog inflacije od dva posto.

'INFLACIJA ĆE NAS POGODITI JAČE NEGO DRUGE'; Ekonomist ima mračnu prognozu: 'Kada u EU-u bude 4 posto, kod nas će biti puno veća…'

'Koliko god nas uvjeravali da plaće rastu, nikad ne rastu koliko i cijene'

Nije lako penzionerima pa traže akcije za ono što si inače ne mogu priuštiti, no nije bolje ni radnicima. Dio plaća je rastao, no medijalna plaća iznosi oko 6.000 kuna. Polovica zaposlenih prima manji ili toliki iznos, a cijene hrane, režija, stanarina su ono što izbija najviše love iz džepova građana.

"Uvijek se takva poskupljenja najviše odraze na najsiromašnije. I koliko god nas uvjeravali da plaće rastu, nikad ne rastu koliko i cijene", govori za Dnevnik Nove TV sindikalist Krešimir Sever.

"Onog trenutka kad centralnog bankara ne bude zabrinjavala inflacija, vrijeme je da da otkaz. Kao kad se majka brine za dijete", iskren je glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić koji uvjerava da je to sve privremeno i da inflacija neće rasti ove godine iznad dva posto.

Lani je nafta bila na povijesno najnižim razinama i zato je sada skuplja. "Svaki put kad stanete na benzinsku postaju, ovisno o tome koje gorivo, vi potrošite sto ili 150 kuna za gorivo više. I to je otprilike tri četvrtine inflacije u Hrvatskoj u proteklih godinu dana", objasnio je ekonomist.

'Ljudi se plaše da će njihov novac koji stoji u štednji manje vrijediti'

Na svjetskoj razini rastu sirovine i proizvođačke cijene, osobito na azijskom tržištu. Ne bi li zauzdale inflaciju, središnje banke Rusije, Brazila i Turske dizale su kamatne stope. Ekonomist Marko Krištof očekivanja je da bi to mogao biti i scenarij u Hrvatskoj.

"Ključno je da ta inflacija ne podivlja, mala inflacija dobra je za gospodarstvo. Veća količina novca tjera ljude da troše više jer se oni boje da će njihov novac koji stoji u štednji manje vrijediti", govori Krištof za Dnevnik Nove TV.

Iz Vlade poručuju da prate situaciju te da vjeruju da većih problema neće biti. Njihova očekivanja su velika po pitanju 47 milijardi kuna iz Plana oporavka i otpornosti, a taj novac bitan je za održavanje stabilnosti cijena. Isto tako, važan je i za smanjenje pritiska na državni proračun te javni dug.