Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

PITATE SE ZAŠTO ODLAZE?

IMA LI U HRVATSKOJ BUDUĆNOSTI ZA MLADE? Svaka peta osoba koja se zaposli nakon fakulteta radi za plaću manju od 3.500 kn

Istraživanje pokazalo da su mladi visokoobrazovani ljudi s diplomom iznimno malo plaćeni, ali usprkos tome uglavnom ne namjeravaju otići iz Hrvatske u inozemstvo

Novo istraživanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) i varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike (FOI), provedeno na uzorku od 5500 studenata iz cijele Hrvatske, koji su diplomirali u akademskoj godini 2015./2016., pokazalo je da su mladi visokoobrazovani ljudi s diplomom iznimno malo plaćeni, ali usprkos tome uglavnom ne namjeravaju otići iz Hrvatske u inozemstvo.

Kako piše Novi list, gotovo 80 posto mladih visokoobrazovanih ljudi zaposli se dosta brzo u struci, u roku do šest mjeseci nakon što su diplomirali. Međutim, njihove su plaće u prosjeku vrlo niske, između 3500 i 5000 kuna.

Svaka peta osoba koja se zaposli po završetku fakulteta ima plaću nižu od 3.500 kuna, većinom djevojke te oni koji završe javni fakultet. Tek 5,3 posto diplomiranih ima plaću u rasponu od 7.000 do 10.000 kuna, a samo 2,9 posto mladih s diplomom odmah kada se zaposle ima plaću višu od 10.000 kuna. U pravilu, riječ je o muškarcima koji su završili privatni sveučilišni studij s vrlo dobrim ili odličnim uspjehom.

GRAD KOJI JE NEKAD BIO KRCAT LJUDIMA DANAS JE REKORDER PO ISELJAVANJU: Otišao svaki šesti stanovnik

Visina zarade nije na ključnom mjestu

Neovisno o tome što su potplaćeni s obzirom na stručnu spremu, mladi visokoobrazovani ljudi u velikoj većini budućnost ipak vide u Hrvatskoj. Visina zarade ne poimaju kao odlučujući element pri zapošljavanju, tako da im je plaća na niskom mjestu na ljestvici prioriteta. S druge strane, sigurnost radnog mjesta, autonomija u radu, mogućnost učenja i novi izazovi su im važniji od plaće.

Čak 50 posto diplomiranih zaposli se u kraćem roku od dva mjeseca nakon diplome, a godinu dana nakon završetka studija zaposlilo se 85,6 posto studenata. 56 posto zaposlilo se u privatnom sektoru.

Interesantno je da mladi kada diplomiraju nemaju veliku želju za pokretanjem vlastitog posla, čemu u prilog govori da je svega 1,2 posto studenata pokrenulo vlastiti posao.

Vrlo dobra ocjena prvog zaposlenja

Bivši studenti koji su sudjelovali u istraživanju dali su za prvo zaposlenje prosječnu ocjenu 3,72 i 60 posto njih je ostalo na tom radnom mjestu. Svaki četvrti sklopio je ugovor o radu na neodređeno vrijeme, svaki treći ugovor na određeno, a oko dva posto mladih s fakultetom radi na crno.

Pokazalo se da postoji korelacija između prosjeka i koliko se lagano dolazi do posla. Naime, vrlo dobri ili odlikaši lakše su se zaposlili, tako da se njih čak 80 posto zaposlilo. S prosjekom dobar zaposlilo se manje od 70 posto, a s prosjekom dovoljan manje od 60 posto.

Manjak ponude poslova u struci

Glavni razlog nezaposlenosti nezaposleni ispitanici su naveli manjak ponude poslova u njihovoj struci. Zabrinjava da 10 posto ispitanika smatra da nisu spremni za posao na temelju onoga što su završili na studiju.

Dok 10 posto ispitanika uvjete rada smatra neprihvatljivima, samo 7,5 posto traži posao u inozemstvu.

Strategije dolaska do posla

Interesantno je da je 16 posto ispitanika priznalo da se zaposlilo preko neke veze. Iako se najčešće prijavljuju na Hrvatski zavod za zapošljavanje te tako traže posao, svaki treći diplomirani student uopće se ne prijavi na HZZ. Da su studenti pasivni govori to da se samo 18.6 posto njih samoinicijativno javlja poslodavcu, a tek 10 posto studenata pridobio je sam poslodavac.

Stručna praksa

Skoro polovina studenata, 46,2 posto, uopće nije imala obaveznu stručnu praksu. I dok je na stručnim studijima neki oblik prakse prošlo gotovo 80 posto studenata, na sveučilišnim studijima bez prakse je bilo 55 posto studenata. Suprotno pretpostavkama, pokazalo se da studenti stručnih studija brže dođu do posla. Još za vrijeme studija zaposli ih se 41 posto, no kasnije se izjednače s kolegama sa sveučilišnih studija.

Mobilnost na dnu studentskih aktivnosti

Istraživanje je pokazalo i da studenti malo koriste mogućnost mobilnosti, tj. provođenja semestra na inozemnim sveučilištima, tako da je mobilnost završila na dnu studentskih aktivnosti.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr