Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

EUROPSKO ISTRAŽIVANJE

IAKO ŽIVIMO U DRUŠTVU, KAO HRVATI PREPUŠTENI SMO SAMI SEBI: Zašto je tako? Stručnjaci otvoreno izgovorili tužnu istinu

Čak 70 do 80 posto hrvatskih građana, prema istraživanju Eurobarometra, smatra da ne mogu vjerovati svojim sugrađanima – od susjeda i kolega do službenika i političara. Stručnjaci to tumače velikim nepovjerenjem u institucije, ponajviše pravosuđe, te snažnim dojmom velike raširenosti korupcije

Hrvatska je među zemljama Europske unije s najvećim nepovjerenjem među građanima kao posljedicom nepovjerenja u institucije, pokazalo je istraživanje Eurobarometra. U tom istraživanju tek je između 20 do 30 posto ispitanika u Hrvatskoj na pitanje može li se, općenito gledajući, većini ljudi u njihovoj zemlji vjerovati, odgovorilo potvrdno.

Drugim riječima, između 70 i 80 posto hrvatskih građana smatra da ne mogu vjerovati svojim sugrađanima – od susjeda i kolega do službenika i političara, piše Al Jazeera Balkans. Osim Hrvatske, tako nisko povjerenje u druge građane iskazali su još ispitanici u Slovačkoj, Grčkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i na Cipru dok, s druge strane, najviše povjerenja u svoje sugrađane imaju Danci i Finci gdje je na isto pitanje potvrdno dogovorilo između 80 i 90 posto ispitanika.

KATASTROFALNA OCJENA VIJEĆA EUROPE: Hrvatska opet u društvu s najgorima, ne mari puno za bitku s korupcijom

“Ekonomija koja počiva na nepovjerenju nije kapitalizam”

Stručnjaci koji su za Al Jazeeru prokomentirali rezultat ovog istraživanja u Hrvatskoj ističu da ovdašnji građani žive u društvu, ali su velikim dijelom prepušteni sami sebi i u tom društvu se osjećaju “sami”. To ujedno tumače velikim nepovjerenjem u institucije, ponajviše pravosuđe, te snažnim dojmom velike raširenosti korupcije.

“Istraživanja pokazuju da skandinavske zemlje imaju visoki stupanj društvenog, socijalnog kapitala, u njima ljudi imaju više povjerenja i u institucije, a onda naravno i međusobno, zbog toga jer znaju da će ih zaštititi ne njihov rod, pleme ili nacija, nego institucije. To ima posljedice i na ekonomiju – ekonomija koja počiva na nepovjerenju nije kapitalizam. Kapitalizam nisu stvorili razbojnici, otimači, nego ljudi protestatantske etike, koji se drže svoje riječi, koji vjeruju u to da rad stvara dobro, da razumijevanje položaja drugih znači spas i vječni život. A zapravo time što ćemo na ovom svijetu ostvariti Božju volju, a to znači biti dobar, poštivati zapovijedi, oslanjati se na druge ljude i biti član zajednice – i to dobar član zajednice – da to donosi sreću”, kazao je za Al Jazeeru prof. Josip Kregar, sociolog s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

prof.dr. Josip KregarFoto: Patrik Macek/PIXSELL

“Neprijatelje umnožavamo, a broj prijatelja smanjujemo”

S druge strane, kaže Kregar, postoje društva u kojima je otimanje i propast sastavni dio životnog iskustva, što ne stvara niti poduzetnike niti sretne i zadovoljne ljude.

“Ono, međutim, što mi imamo kao supstitut takvog stava je zapravo pripadnost rodu, plemenu ili naciji – očekujemo da ćemo naići na solidarnost i zaštitu onih koji su nam slični – po vjeri, porijeklu, jeziku. Ali to se u stvarnosti vrlo slabo dešava, zbog toga što neprijatelje na taj način umnožavamo, a broj prijatelja, ili onih od kojih očekujemo pomoć, smanjujemo. Kad se istražuje to običnim pitanjima o povjerenju u institucije, onda uvijek vidimo da Hrvatska ili jug cijele Europe, stoji loše. Zapravo, mi se ne oslanjamo na institucije, mi i kad ih stvorimo želimo ih izigrati, zamoriti, ostaviti bez ljudi i sredstava i one ostaju tek puka prazna školjka”, istaknuo je Kregar.

Dodao je da se institucije ne poštuju zato što se riječ ne poštuje i što ugled ne znači ništa jer se može kupiti pomoću moći ili novca. U takvim okolnostima, kazao je Kregar za Al Jazeeru, ta međuljudske odnose to znači da se ne smije vjerovati nikome i da je jedini način da dobro živiš vjerovati samo sebi te eventualno svojima najbližima.

“Ali baš kod ostavinskih rasprava, kod razvoda braka, svađa s najbližima je zapravo ubitačna. Za život to znači da je život osiromašen, da je sveden na bijedno životarenje, povremene euforije, ali zapravo stalnu nesigurnost”, napominje Kregar.

KATASTROFALNA OCJENA VIJEĆA EUROPE: Hrvatska opet u društvu s najgorima, ne mari puno za bitku s korupcijom

“Ljudi su, zapravo, imali na umu neopovjerenje u institucije”

Sociolog Dragan Bagić smatra da u Hrvatskoj zapravo ne postoji tako visoka razina nepovjerenja među samim građanima te da su rezultati spomenutog istraživanja svojevrsna kombinacija artefakta istraživanja i odnosa prema drugim akterima o kojima se u tom istraživanju mjerilo povjerenje.

“Dakle, Hrvatska, kad se pogledaju drugi rezultati, po nekim drugim parametrima, ima izrazito nisko, u komparativnom smislu, povjerenje u različite institucije – od političkih, pravosudnih, nevladinih i tako dalje – a ovo pitanje je postavljeno u tom kontekstu, dakle u kontekstu povjerenja općenito u institucije, a povjerenje u različite institucije u Hrvatskoj je, relativno gledajući, isto izrazito nisko i apsolutno i da je naprosto to utjecalo i na to kako su ljudi odgovarali na ovo pitanje”, kazao je Bagić za Al Jazeeru.

On je uvjeren da bi istraživanje o povjerenju u ljude u njihovim svakodnevnim međusobnim odnosima, mimo konteksta povjerenja u institucije, pokazalo drugačije rezultate. Također kaže da nepovjerenje u institucije može usmjeriti ljude da svoje potrebe i probleme rješavaju neformalnim putevima što ih vodi k većem oslanjanju na neformalne mreže, druge ljude ili obiteljske mreže.

“Mislim da nepovjerenje u ljude u ovim neformalnim, osobnim odnosima, nije izraženo u toj mjeri”, kazao je Bagić.

sociolog Dragan BagićFoto: Boris Šćitar/PIXSELL

“Ovdje ljudima nije neugodno lagati, niti da ih se ulovi u laži”

Psihologinja Mirjana Krizmanić smatra pak da ljudi povjerenje u bližnje gube najčešće na temelju iskustva, metodom ‘vlastite kože’ – kada ih netko slaže, prevari, ne održi obećanje ili iznevjeri na neki drugi način.

“Ovdje ljudima nije neugodno lagati, nije im neugodno kad ih se ulovi u laži. To je činjenica. Nekad je ljudima bilo jako neugodno ako ih je netko ulovio u laži, da su nešto rekli da znaju, a ne znaju, da su nešto čuli, a nisu. Danas je reći neistinu apsolutno ništa – niti je komu neugodno da ga u tome ulove, niti se ljudi srame što govore nešto što ne znaju li što nije točno ili što namjerno lažu. Tako da je to povjerenje u izgovorenu riječ uništeno. Ljudi se jedanput opeku, drugi put i onda vele: Ja više nikom ne vjerujem”, rekla je Krizmanić za Al Jazeeru.

S druge strane, kaže, još je gore ako vjerujete pa vas svaki puta iznova prevare.

“Ljudi su naučili da ne vjeruju, da im lažu političari, da im ako treba lažu susjedi, katkad i prijatelji. To je posljedica nesigurne situacije u cijelom društvu – vi vidite da nešto izjavi jedan ministar, drugi dan netko kaže da to nije istina, onda on veli: To je izvađeno iz konteksta. To je kod nas izgovor za sve. Ne može kontekst biti odgovoran za vašu neistinu. Tako ljudi gube povjerenje i to onda dovodi do toga da se osjećaju u društvu u kojem žive nesigurno”, zaključila je Krizmanić.

HRVATI NE VJERUJU NIKOME I NIČEMU: Istraživanje pokazalo koliko se razlikuje povjerenje u zemljama Europe

Povratak na Net.hr