UPUTE ISKUSNOG KLIJENTA

PRILIKA ZA UŠTEDU: SADA MOŽETE POJEFTINITI KREDIT, BEZ OBZIRA NA FIKSNU KAMATU: Nema obijanja šaltera, a nema ni niti troška

Prije su se građani vrlo teško odlučivali na refinanciranje kredita jer je to podrazumijevalo velik trošak zatvaranja postojećeg i uzimanje novog kredita. U međuvremenu je taj klasični način rješavanja problema izašao iz upotrebe pa je procedura jednostavnija, a trošak manji

Posljednjih je godina među korisnicima kredita postalo popularno fiksiranje kamatne stope na koje banka dopusti, ali uglavnom na pet godina do jednog desetljeća. Razlog za to je zaštita od rizika rasta kamatnih stopa. Prema pisanju portala Novac.hr, tako je skoro polovica kredita stanovništu (46 posto do kraja 2018.) dana odobrena uz fiksnu kamatnu stopu. Primjerice, 2010. godine takav je bio tek svaki deseti kredit.

Međutim, kamatne stope su nastavile padati iako su predviđanja govorila nešto drugo pa sad već postoje procjene da bi kamatne stope mogle još dugo ostati rekordno niske. Ta činjenica nameće pitanje je li se fiksiranje kamatne stope isplatilo?

UMJESTO OLAKŠANJA, KAOS: APN-ovi krediti izazvali poremećaj na tržištu, a za to su krive i banke. Evo što se događa

‘Fiksiranje kamatne stope mi se isplatilo’

Osobama koje su prije dvije godine uzeli stambeni kredit u kunama bez valutne klauzule, fiksna kamatna stopa (pet do deset godina) iznosila je u prosjeku 4,62 posto. Podaci HNB-a pokazuju da je u srpnju ove godine stopa pala na 2,91 posto. Jedan od iskusnih i pragmatičnih klijenata banke koji je u zadnje četiri godine već tri puta mijenjao ugovor o kreditu za Novac.hr kaže da se njemu isplatilo fiksiranje cijene otplate kredita isplatilo. Kaže da je prvo fiksirao kunski kredit uz kamatu od 4,5 posto pa je nakon nekog vremena shvatio da banka daje nove kredite po znatno nižoj kamatnoj stopi. Tada je banci poslao mail s upitom može li se smanjiti i njegova fiksna kamatna stopa. Iz banke mu je stigao potvrdan odgovor, a ono što su tražili jest da napiše zahtjev te potpiše aneks ugovora.

“I tako nekoliko puta. Klijent ima pravo beskonačno puta refinancirati kredit, a kod većine banaka troškovi toga jednaki su nuli. Sadašnja mi je kamatna stopa 3,3 posto”, ispričao je klijent banke za Novac.hr.

PAPIR BEZ KOJEG SE NE MOŽE, A ČESTO GA NEMA: I država i banke inzistiraju na dokumentu koji je postao noćna mora kupaca stanova

Troškovi naknade refinanciranja

Prije su se građani vrlo teško odlučivali na refinanciranje kredita jer je to podrazumijevalo velik trošak zatvaranja postojećeg i uzimanje novog kredita. U međuvremenu je taj klasični način rješavanja problema izašao iz upotrebe pa je procedura jednostavnija, a trošak manji. Uglavnom se svodi na potpisivanje aneksa ugovora. Ako nije prošlo previše vremena od posljednje procjene, banke ne traže procjenu vrijednosti nekretnine, a jedini trošak koji se mora plaćati je onaj javnom bilježniku što stoji nekoliko stotina kuna. Iako je ovaj klijent banke vrlo lako riješio svoj problem, ne ide svima glatko.

Banke mogu obeshrabriti klijente i to troškovima naknade za prijevremenu otplatu kredita. Ako je kredit ugovoren prije 2010., naknada se naplaćuje prema tada važećoj tarifi banke, a za kredite uzete poslije tog roka propisana su određena ograničenja, kažu propisi HNB-a. Ono što upućuje na to da mnogi ipak pristaju plaćati veću cijenu kredita od one koju bi mogli postići jest rastuća razlika kamatnih stopa na ukupne i nove stambene kredite. Godine 2017. kamatna stopa na sve kunske stambene kredite je u prosjeku bila 5,06 posto, a na nove 4,66 posto. U srpnju 2019. na sve kredite je kamatna stopa bila 3,91 posto, a na nove 3,03.

Klijenti s promjenjivim kamatnim stopama ne moraju banci pisati pisma da bi došli do tržišnih uvjeta, nego banka njima piše i to dva puta godišnje te ih izvještava o kretanju referentne kamatne stope (NRS i Euribor). Referentne kamatne stope su se od početka 2013. smanjivale u kontinuitetu: NRS, prosječni trošak financiranja banaka od prikupljenih depozita smanjen je čak 13 puta, piše Novac.hr.

Interes građana prema gotovinskim kreditima ne jenjava

Važan izvor kamatnih prihoda za banke godinama donose gotovinski krediti. HNB-ovi usporedni podaci kažu da se one kreću od 6,38 posto u Addiko banci koja se posebno profilirala za tu vrstu kredita, do 8,05 u Raiffeisenu. Ono što se može uočiti jest da najveći broj banaka nudi fiksne kamatne stope na gotovinske kredite. U većini banaka su one nešto veće. Prošle godine je čak 80 posto novih gotovinskih kredita odobreno uz fiksne kamatne stope. To u pravilu znači da će visoke kamatne stope na njih ubirati sljedećih pet ili deset godina.

Interes građana prema skupim gotovinskim kreditima i to se vidi kroz to što su gotivinski krediti počeli rasti po stopi od gotovo 12 posto. Objašnjenje analitičari vide u rastu plaća i zaposlenosti te potrošačkim optimizmom. HUB je nedavno iznio svoje viđenje u vezi toga isplati li se građanima fiksirati kamatnu stopu te kako bi se one mogle kretati u budćnosti. Naposlijetku, odluku svatko donosi sam.

Postoje rizici rasta

S druge strane, bankari smatraju da ima još prostora za pad kamatnih stopa, no upozoravaju i na rizike rasta. Iako su već iznimno niske, još uvijek se mogu smanjivati kamate na depozite. Prosječna kamatna stopa na dugoročno orožene depozite u eurima iznosi tek 0,57 posto. Posljednja analiza HUB-a navodi se kako su banke tijekom 2019. pronašle “dodatni prostor smanjenja za oko 0,2 postotna boda kod depozita stanovništva”. Jačanje konkurencije među bankama, pad kamatne marže te daljnje smanjenje premije rizika države mogu pridonijeti smanjenju kamatnih stopa.

S povećanjem globalnih rizika i straha od recesije, središnje banke više ne govore o povećanju referentnih kamatnih stopa već o njihovu smanjivanju i nastavku monetarne ekspanzije. Zbog svega nabrojenog, postoje argumenti koji pogoduju nastavku smanjenja kamatnih stopa, no i oni koji prijete da bi mogle ići gore. Prema pisanju portala Novac.hr., novi Vladim program poticanja stambenih kredita i stanje na hrvatskom tržištu pokazuju da se pad kamatnih stopa na stambene kredite nastalja, ali to ne vrijedi i za gotovinske.

Banke: Procedura oko promjene uvjeta kreditiranja vrlo striktna

Unatoč iskustvu mnogih s pozitivnim iskustvom u pregovorima s bankama oko kamatnih stopa, banke podsjećaju da je procedura promjene uvjeta kreditiranja iznimno striktna. U Erste banci objašnjavaju da postojeći i novi klijenti uvijek imaju mogućnost promjene uvjeta postojećih obaveza refinanciranjem kredita ili aneksom postojećih ugovora o kreditu koji se mijenjaju pojedini uvjeti. O više parametara ovisi koji će model na kraju primijeniti, a neki od njih su status klijenta, procjena kreditnog rizika za banku i klijentov poslovni odnos s bankom. Klijentima stoji na raspolaganju refinanciranje postojećih obveza odobrenih u drugim bankama, kao i postojećih kredita u matičnoj banci.

Kod refinanciranja primjenjuje se pravilo da se namjenski krediti mogu refinancirati novim kreditom iste namjene. Generalno je moguće i nenamjenskim kreditom refinancirati zamjenski kredit, međutim on je u pravilu nešto skuplji. Za refinanciranje je, osim kamatne stope novog kredita, važan i incijalni trošak koji se odnosi na odobrenje novog kredita, kao što su primjerice naknada za obradu novog kreditnog zahtjeva, trošak javnog bilježnika te neki drugi troškovi. U slučaju da je riječ o kreditu osiguranom založnim pravom na nekretnini, tada klijenti banaka moraju biti spremni i na dodatni trošak procjene vrijednosti nekretnine.

Povratak na Net.hr