NISU SE ZAVIJORILE SRPSKE ZASTAVE / Hrvatski Srbi odbili Vučića: 'Očito se ne osjećaju dijelom projekta 'Srpski svet' i nemaju nikakve veze s državom Srbijom'

'Ne vidim što bi Srbi, koji su generacijama na ovim prostorima, trebali imati s državom Srbijom dotle da ističu njenu državnu zastavu', kaže povjesničar Hrvoje Klasić

16.9.2021.
16:51
Profimedia
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Inicijativa predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koju je javnosti ljetos proslijedio šef srpske diplomacije Nikola Selaković - da svi Srbi gdje god živjeli 15. rujna izvjese srpske zastave na svoje domove - u Hrvatskoj nije naišla na odaziv. Povod tom pozivu bio je Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, ustanovljen prije dvije godine, koji se u Srbiji zasad ne slavi kao državni praznik već kao svojevrsni spomendan.

Time ondje obilježavaju događaj iz Prvog svjetskog rata kada je srpska vojska s dvije francuske divizije 15. rujna 1918. probila Solunski front, što u Srbiji drže jednim od najvažnijih trenutaka nacionalne povijesti. Na Vučićevu inicijativu građani Srbije i Srbi izvan Srbije pozvani su da taj datum obilježe isticanjem srpske trobojnice te time ujedno "rade na izgradnji kulta srpske zastave".

Odbili stati pod Vučićev 'kišobran'

Taj je spomendan u Srbiji nesumnjivo trebao poslužiti i da Vučićeva vlast prebroji 'dobre' i 'loše' Srbe, a izvan Srbije - u Bosni i Hercegovini, odnosno Republici Srpskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj i drugdje - da tamošnje Srbe okupi pod istu zastavu ili, bolje rečeno, Vučićev 'kišobran'.

U Hrvatskoj je ta inicijativa bila potencijalno eksplozivna otvarajući vrata mogućim incidentima, naročito na području Vukovara. Toj je eksplozivnost dodatno pridonijela i vjerojatno ciljana nedorečenost inicijative iz Beograda jer se pod „srpskom zastavom“ ondje podrazumijeva službena državna zastava. U Hrvatskoj zakonom nije dozvoljeno na svoju ruku isticati službene zastave drugih država pa je upravo stoga situacija mogla biti politički zapaljiva. Srećom, nije takvom i postala.

Dan ranije, u utorak, Milorad Pupovac se u ime SDSS-a i Srpskog narodnog vijeća ogradio od inicijative iz Srbije rekavši da srpska zajednica u Hrvatskoj kao svoju službenu ima narodnu zastavu Srba, a ne zastavu Republike Srbije te da je ona priznata zakonom o nacionalnim manjinama.

"U skladu s ustavnim zakonom (...) bit će istaknute ove zastave. To ne treba nikome smetati niti ikoga plašiti. Nužno je da Srbi u Hrvatskoj poštuju zakone Republike Hrvatske“, poručio je Pupovac.

'Srbe u Hrvatskoj vode odgovorni i pametni ljudi'

U srijedu, pak, koliko je poznato, nije bilo zabilježeno ijedno isticanje zastave Srbije u Hrvatskoj, a politički analitičar Davor Gjenero slaže se da je situacija bila politički zapaljiva.

„Na kraju nije takvom postala zbog toga što politiku srpske zajednice u Hrvatskoj danas vode odgovorni i pametni ljudi. Mislim da treba odati poštovanje i gospodinu Pupovcu i gospodinu Borisu Miloševiću na reakciji. Sasvim je jasno da srpska nacionalna zajednica u RH ima svoja obilježja, svoju zastavu, i da imaju pravo isticati tu zastavu na svojim prostorijama i na svojim skupovima. Druga je stvar osjećaju li se oni dijelom projekta 'Velike Srbije' koji se sada zove 'Srpski svet'. Očito je da se ne osjećaju i očito je da su pretenzije velikosrpskih radikala u odnosu na Hrvatsku ipak ograničenije nego što su odnosu na BiH i Crnu Goru“, kazao je Gjenero za Net.hr.

On ističe kako Hrvatska tome izmiče zahvaljujući i dobro koncipiranoj koaliciji najveće stranke s manjinskim zajednicama te mudrosti vodstva srpske nacionalne zajednice.

„Imponira mi i to što je predsjednik Vlade Andrej Plenković odbio govoriti o toj inicijativi s obrazloženjem da ne želi igrati ping-pong izjavama i zaoštravati odnose. Mislim da je to racionalan i u ovoj situaciji ispravan odnos. Ta inicijativa služi isključivo prebrojavanju 'dobrih' i 'loših' Srba unutar Srbije. S druge strane služi i onome čemu su svojedobno služile litije i prenošenje mošti (kneza Lazara, 1989. godine) - svojevrsnom zacrtavanju granica tzv. 'Velike Srbije'“, smatra Gjenero podsjećajući kako je u travnju prošle godine godine jedan pripadnik hrvatske manjine u Subotici na svome balkonu izvjesio hrvatsku zastavu pa bio kažnjen zbog remećenja javnog reda i mira.

'U Srbiji nema suočavanja s prošlošću'

Povjesničara i kolumnistu Net.hr-a Hrvoja Klasića pitali smo je li jedan, u kolektivnoj memoriji Srba nesumnjivo važan povijesni događaj (proboj Solunskog fronta) iskorišten u dnevnopolitičke potrebe.

"Sve pokazuje kako je Vučiću prošlost važnija od budućnosti. Inzistiranje na temama žrtve i zločina uz stalno isticanje Kosova, Jasenovca, Oluje, a sada evo i Solunskog fronta, pokazuje da on očito nema što za ponuditi svojim građanima u budućnosti. Revizionistički odnos prema prošlosti konstanta je u Srbiji Ondje nema suočavanja s prošlošću. Ako slušate govore njihovih političara i pratite njihove glavne medije, nećete čuti niti pročitati išta o srpskim zločinima i zločincima ili o tuđim žrtvama, nego se uvijek nariče nad sudbinom Srbije i nerazumijevanjem svijeta za tu sudbinu“, napominje Klasić.

Zastava kao politička alatka

Pitamo ga i kako to da se zastava istodobno rabi kao državni simbol, ali i politička alatka. I ne samo u Srbiji: u Hrvatskoj se često iz politikantskih razloga maše zastavom s 'prvim bijelim' poljem na šahovnici.

“To govori o nezrelosti država i nacija na ovim prostorima. Sjetite se Makedonca kada su prije nekih dvadesetak godina vješali zastave na sve strane kako bi dokazali svoj nacionalni identitet u odnosu na Grke, Bugare pa i Srbe. Zastave nekih država nisu se mijenjale 150 godina, ali sa Srbijom pa i Hrvatskom nije tako“, kaže Klasić.

Na koncu je istaknuo kako mu nije jasno zašto bi Srbi iz Hrvatske trebali gledati Srbiju kao svoju domovinu, a kamoli vješati zastave Republike Srbije na svojim domovima.  

„Većina Srba u Hrvatskoj nema apsolutno nikakve veze s državom Srbijom. Potpuno i je neshvatljivo da, recimo, Srbin rođen u Sisku, kojemu su i praprapradjedovi rođeni u Sisku, vješa zastavu Srbije samo zato što je po nacionalnosti Srbin. Naravno da Srbi kao nacionalna manjina trebaju imati apsolutno sva prava što se tiče jezika, pisma i svojih nacionalnih obilježja. Ali ne vidim što bi Srbi koji su generacijama na ovim prostorima, trebali imati s državom Srbijom dotle da ističu njenu državnu zastavu“, kazao nam je Klasić na kraju.

Možda će te zanimati

'TO JE STAJALO ŽIVOTA NEKOLIKO TISUĆA LJUDI' /

Šprajc očitao bukvicu Berošu zbog Lauca: 'Šteta što ministru moramo pokvariti ovako glupu izliku za tako smrtno ozbiljnu stvar'

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali