Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KLJUČAN KORAK

HRVATSKA UŠLA U ČEKAONICU ZA EURO: Odlučen je i središnji tečaj, a zna se i kada bismo mogli preuzeti EU valutu

Istodobno, Europska središnja banka (ESB) danas je donijela odluku o uspostavljanju bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), čime je hrvatska središnja banka postala dijelom jedinstvenoga nadzornog mehanizma i prije ulaska u europodručje, što znači da ESB preuzima superviziju hrvatskih banaka

Republika Hrvatska ušla je u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka uspostavila je blisku suradnju s Europskom središnjom bankom i time postala, objavili su petak ESB i Europska komisija.

“Na zahtjev Republike Hrvatske, ministri financija država europodručja, predsjednica Europske središnje banke te ministri financija i guverneri središnjih banaka Danske i Hrvatske, slijedom postupka u kojemu je sudjelovala Europska komisija i nakon konzultacija s Gospodarskim i financijskim odborom (EFC), donijeli su zajedničku odluku o uključivanju hrvatske kune u mehanizam ERM II”, navodi se u priopćenju.

“Hrvatska je primljena u Europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za ulazak u eurozonu. Ovo je taj korak kojeg nazivamo predvorje eurozone. Naše članstvo podržava EK. Mi smo trenutno po broju stanovnika najmanja članica EU koja još nije preuzela euro. Po određenim paramatrima smo vezani uz euro.”, rekao je  premijer Andrej Plenković na tiskovnoj konferenciji o ulasku u ERM II.

 

Za euro 7,5 kuna, promjene maksimalno 15 posto

Središnji paritet hrvatske kune utvrđen na 7,53450 kuna za jedan euro.

Hrvatska kuna sudjelovat će u mehanizmu ERM II u standardnom rasponu fluktuacije plus/minus 15 posto oko središnjeg pariteta. Obvezni intervencijski tečajevi bit će objavljeni u ponedjeljak, 13. srpnja u vrijeme otvaranja deviznih tržišta.

Sporazum o sudjelovanju kune u ERM II temelji se, između ostaloga, i na obvezi Hrvatske da se simultano priduži bankovnoj uniji.

‘Smanjivat ćemo javni dug’

Plenković je na konferenciji za novinare otkrio i daljnje planove. “Smanjivat ćemo javni dug”, kazao je i govorio o iskustvima drugih zemalja. “Mi ćemo i dalje raditi svoje planove, ali sa današnjim danom smo dodatno ojačali reputaciju zemlje. Ovo će značiti za nas jednu novu legitimaciju. Ovo je uspjeh cijelog hrvatskog društva i znači za našu stabilnost”, kazao je Plenković.

Ovdje ćemo se zadržati dvije godine

Inače, država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine.

Ministar Zdravko Marić je rekao da će Hrvatska pet mjeseci prije uvođenja eura uvesti dualne cijene, odnosno cijenu u kunama i cijenu u eurima. Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine, a Plenković je uvjeren da bi to moglo biti riješeno do kraja mandata ove Vlade, odnosno 2024. godine.

Kako se navodi u priopćenju, Hrvatska je uspješno provela mjere na koje se obvezala u pismu namjere o ulasku u europski tečajni mehanizam iz srpnja 2019., koje se odnose na daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava, jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike, jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, unaprjeđenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, poboljšanje upravljanja u javnom sektoru te smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo.

“U cilju ostvarenja visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješnog sudjelovanja u europodručju, Republika Hrvatska se obvezala na provedbu dodatnih mjera u reformskim područjima te je iskazala čvrstu namjeru da uvede euro kada kriteriji konvergencije budu ispunjeni. Navedene dodatne mjere odnose se na jačanje okvira za borbu protiv pranja novca, smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo daljnjim pojednostavnjivanjem administrativnih postupaka i smanjenjem parafiskalnih i neporeznih davanja, poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima te jačanje nacionalnoga stečajnog okvira”, ističe se u priopćenju.

‘Veće povjerenje investitora u Hrvatsku’

Guverner Boris Vujčić kazao je kako moramo biti zadovoljni što je ovaj posao napravljen u roku. “Većina je mislila da to nećemo uspjeti. Nije bilo lako. Morali smo napraviti jako puno tehničkog posla. Uspjeli smo u 4 mjeseca završiti cijeli posao”, kazao je Vujčić.

“Mi smo danas ušli u tečajni mehanizam i to znači da tečaj ostaje isti, tečajna politika HNB se neće promijeniti. Možete biti pouzdani u nastavak stabilnosti HNB-a. Ušli smo u bankovnu uniju i to znači da HNB imenuje svog člana i u Europskoj središnjoj banci imamo glas kao i ostali. Ušli smo i u zajednički sanacijski mehanizam EU i imat ćemo ista prava i obaveze kao i ostale zemlje. Ovo znači i veće povjerenje investitora u Hrvatsku. U iduće dvije godine Hrvatska treba zadovoljiti nominalne kriterije konvergencije i u ovome trenutku isključivo o izvršenju inflacije, javnog duga i tečaja ovisi kada će Hrvatska ući u euro zonu. Od sada više nema političkih odluka”, kazao je Vujčić.

Suradnja ESB-a s HNB-om

Istodobno, Europska središnja banka (ESB) danas je donijela odluku o uspostavljanju bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), čime je hrvatska središnja banka postala dijelom jedinstvenoga nadzornog mehanizma i prije ulaska u europodručje, što znači da ESB preuzima superviziju hrvatskih banaka.

Odluka o bliskoj suradnji stupit će na snagu 14 dana od objave u Službenom listu Europske unije.

U sljedećem razdoblju ESB će izvršiti procjenu i odlučiti koje hrvatske banke ispunjavaju kriterij za svrstavanje među značajne institucije, a od 1. listopada 2020. provodit će i neposrednu superviziju značajnih institucija u Hrvatskoj. Također, od datuma stupanja na snagu odluke ESB-a o bliskoj suradnji Republika Hrvatska sudjelovat će i u jedinstvenome sanacijskom mehanizmu (SRM), navodi se u priopćenju ESB-a.

Povratak na Net.hr