Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

OSJEĆAJU SE PROMJENE

HRVATSKA OBALA NA UDARU KLIMATSKIH PROMJENA: Vodice i Šibenik grade kanale i podižu obale u borbi protiv poplava

Šibenik i Vodice grade kanale i podižu obalu kako bi se othrvali poplavama koje su klimatskim promjenama postale realna prijetnja

Klimatske promjene su realnost, hrvatskoj obali prijete poplave s obzirom da se razina mora u Jadranu osjetno diže. Sve se događa polako i neprimjetno, a nove prognoze stručnjaka spominju dizanje i do cijelog metra već do kraja stoljeća. Šibenik i Vodice već su na svojim ulicama osjetili što znači snaga mora i ozbiljno se prihvatili gradnje kanala i podizanja obale, javlja RTL.

DRŽAVNI TAJNIK UPOZORAVA: ‘Klimatske promjene rastuća su prijetnja u 21. stoljeću i izazov za čovječanstvo’

Preskupa borba s klimatskim promjenama

Prvi red do mora, gotovo na plaži. No, to znači da će oko 850 mještana malog velškog mjesta Fairbournea za 25 godina vjerojatno postati klimatske izbjeglice. “Zbog utjecaja klimatskih promjena, uz povišenje razine mora imamo situaciju u kojoj voda može doći u selo iz raznih smjerova. Obranu od mora možemo održavati određeno vrijeme, ali doći će trenutak kada će rizik postati prevelik i do tog trenutka morat ćemo preseliti ljude koji tu žive kako bismo ih zaštitili”, rekla je gradska vijećnica Catrin Wager.

Lokalne vlasti odlučile su da je borba s klimatskim promjenama postala preskupa. Od građenja brana do šteta od poplava. Od kad je to odlučeno, vrijednost kuća se prepolovila i nitko ne zna gdje će smjestiti raseljene građane. “Meni, ali i ostatku mjesta, iznimno je važno čuti što će velška i britanska vlada učiniti kad se dogodi ova prirodna katastrofa”, rekao je Mike Thrussell iz Fairbournea.

“Ne možete raditi nikakve planove za budućnost, ni one najjednostavnije stvari. Ne znate možete li preurediti kuhinju. To vas može koštati 15 000 funti”, rekla je Angela Thomas iz Fairbournea.

“Tamo je regionalno vijeće, od 2054. godine više neće financirati zaštitu od poplava jer će im to postati preskupo. Nakon toga cijene nekretnina su pale gotovo preko noći, za 40 do 50 posto, građani su postali svjesni da oni moraju napustiti taj prostor iako se s time ne mire”, rekao je član regionalnog centra Ivan Sekovski iz PAP RAC-a, Centra za zaštitu okoliša Ujedinjenih naroda.

E, OVO JE VEĆ ZABRINJAVAJUĆE: Zbog klimatskih promjena bi već do kraja stoljeća moglo nestati pola pješčanih plaža na svijetu

Vodice su već podignule dio obale

“Za Hrvatsku ne bih rekao da će se to dogoditi, ali nije nemoguće. Ako imate neko mjesto na obali koje poplavljuje tipa jedanput zimi, ako to u narednom desetljećima bude 3, 4 puta, pitanje je da li je to isplativo”, rekao je Sekovski.

Proteklih godina puno se govori o prilagodbi na klimatske promjene – jedan od takvih projekata je Adriadapt. U suradnji s Italijom – cilj je napraviti priručnik baš za područje Jadrana s mjerama i preporukama za obalu. Grad Vodice su pilot područje – objašnjava Vedran Petrov, stručnjak za Upravljanje okolišem.

“Vodice su u obalnom planu ŠK županije proglašene jedan od 5 gradova po ugroženosti od poplava do kraja stoljeća. To je očekivano, od toga se ne može pobjeći. Tako da je u tom kontekstu Grad Vodice super partner”, rekao je stručnjak za upravljanje okolišem Vedran Petrov.

Kao odgovor na rast razine more, Vodice su već podignule dio obale, plan je još oko 1,5 km.”Odnos je otprilike negdje između staroga i novoga 50 cm, 55 cm”, rekao je pročelnik Upravnog odjela za zaštitu okoliša i graditeljstvo Marko Lugović. Procjena je da bi se do 2030. razina mora mogla podignuti za 9 do 17 centimetara, 2050. za 17 do 38, a 2100. za 27 do 97 centimetara. “Iz svih tih dokumenata mi smo i radili podizanje obalnih bedema, rive, da za narednih 100 godina kao takva izdrži”, rekao je Lugović.

Zašto su tako ranjive?

2015. godine rađena je studija mogućih šteta od podizanja mora za Hrvatsku. Prema očekivanim troškovima, Šibenik i Vodice u samom su vrhu. I za lijepog dana more je nadomak rive. Za ružnog vremena, sve pliva. “Mi smo sada na 0, a kada gledate centar grada, gornji dio je na 5 metara, a naš glavni trg vam je na metar, temelj kampanela crkvenog vam je na 1 m. Međutim dovoljno da vam se more izlije preko rive, vi niste u moru, nit ste na kopnu”, rekao je Lugović.

S Markom Lugonićem obišli smo ključne punktove Vodica kako bi nam objasnio zašto su one toliko ranjive. U posljednjih 5 godina imali su 2 velike poplave i više manjih. Jedno od mjesta koja su prilagodili je nogostup koji su doslovno maknuli kako bi voda lakše prolazila do mora. “Jedna od intervencija u tom projektu prilagodbe na brzinu klimatskih promjena, gdje jednostavno usred povećanih poplava smo morali otvoriti korito toj rijeci, koja se spušta iz brda”, rekao je Lugović.

Također, voda se slijeva iz zaleđa, iz rijeke Krke. A s obzirom na betonizaciju obale i nemogućnosti okolnih polja da upiju tolike količine kiše, ona teško pronalazi puteve do mora. Zato moraju dorađivati postojeće kanale. “S obzirom da smo mi zabetonirali 850 hektara naše urbane površine, te dimenzije tih kanala koji su bili 50 s 50 cm, više nisu dovoljni. Naš je kanal u donjem dijelu 2 s 2 metra. Od kopnenog dijela pa do mora bit će sve u podzemnom dijelu zatvorenog karaktera. To je ideja i to je investicija od 2 milijuna kuna koju ćemo izrealizirati i bila bi gotova do ljeta. Da dočekamo na miru jesenske poplave”, rekao je Lugović.

Osjećaju se promjene u klimi

No, Vodice nisu jedine u Hrvatskoj koje osjećaju promjene u klimi. “Što se tiče poplavnog područja, tu je delta Neretve izašla kao najugroženija, što se tiče ljudi koji su ugroženi poplavama, to je urbana zona oko kaštelanskog zaljeva, znači Trogir, Kaštela, Solin, Split, a što se tiče šteta to su područja oko Zadra i Šibenika”, kaže Ivan Sekovski i dodaje:

“Recimo ove zime, u studenom su bile i u prosincu poplavljivani su i Split i Trogir i Korčula i zapadna obala istre. U Podgori je dosta toga bilo uništeno, neki medijski napisi su govorili da sve što se tamo radilo za obalnu zaštitu u zadnjih 15 godina je bilo oštećeno. A treba reći da je ove zime izmjeren najviši val ikad u Jadranu koji je iznosio 10,8 metara.”

Iz istraživanja na kojem su radili i Ivan i Vedran proIzlazi da je zbog ovih promjena ranjiva i svjetska baština. Biskupski kompleks Eufrazijeve bazilike smješten je na samoj obali. Tu su još i Starogradsko polje, povijesna jezgra Trogira, Dioklecijanova palača u Splitu.

“Trebamo biti generalno iskreni pa reći da nam je cijela obala u stvari jako niska i većina obalnih mjesta ima svoju obalu izgrađenu davno, od početka stoljeća i sve te obale su izrazito niske obzirom da se u zadnjih 100 godina razina mora povećala za 30 cm i ako na to nadodamo očekivano buduće stanje plus još 30 ili do kraja stoljeća 60 – 100 cm. Nadodajte na to još valove, ne piše se dobro”, rekao je stručnjak za upravljanjem okolišem Vedran Petrov.

Požari stvaraju velike probleme

Klimatske promjene vidljive su i u požarima. Sve više sušnih, toplih dana bez kiše, uzrokuju velike probleme ljeti. “Broj požara raste definitivno iz godine u godinu, same klimatske promjene, prvenstveno 2017. godina koja je bila dosta nepovoljna, doslovce smo imali oko 10 mjeseci bez kiše, na prostoru. To je rezultiralo svim onim velikim požarima. Na području Drniša, Kistanja”, rekao je zapovjednik vatrogasaca Šibensko-kninske županije Darko Dukić.

“Taj intenzitet, što je najviše zabrinjavajuće, brzine širenja i žestine požara koji se puno promijenio. To se doslovce vidjelo prošle godine kada smo imali veliki požar na području šibenske dubrave gdje je u sat i po vremena zahvatio liniju od 2 i po do 3 km”, nadodao je Dukić.

Zato su se u Šibensko-kninskoj i ostalim trima morskim županijama opremili kamerama za nadzor. “S 92 kamere i u ovom trenutku prostor Šibensko-kninske županije pratimo s 75, 80 posto površina”, rekao je Dukić. “Operater gleda na video zidu, ima kompletnu situaciju na razini županije, koja se prati na kamerama i u trenutku pojave anomalije prostora gdje je kamera zabilježila, pojavljuje se crveni kvadratić na nadzornoj ploči. Operator koji stoji ima točnu lokaciju toga požara. Kroz taj sustav može se izračunati, kako je do požara došlo, kako se taj požar eventualno može širiti kroz 2 sata”, objasnio je Dukić.

Porast gradnje

Prošle godine požari, a procjenjuje se da je oko 270 km obale izloženo ekstremnim razinama mora, a do 2100. taj broj će porasti na 320 – 360 km. “Mi smo 60-ih godina prošlog stoljeća imali 150 km izgrađene obale, dok danas, ako se obistini ono što je zamišljeno prostornim planovima, imat ćemo 1500. To je desetostruku porast gradnje u razdoblju kada se broj stanovnika tek neznatno povećao”, rekao je Sekovski.

“Očekivano je do kraja stoljeća par stupnjeva, svi se nadaju da će biti samo 2, a možda bude i više, ali nije samo to, već će u ljetnim periodima biti manje kiše i duži periodi koji se nazivaju ekstremno topli dani, kada ne možete spavati”, rekao je Petrov.

Sabor je raspravljao o strategiji prilagodbe klimatskim promjenama, no istodobno odbijena je rezolucija o klimatskoj krizi. Isti dan ministar Ćorić sastao se s Gretom Thunberg. Klimatske promjene su naša realnost i budućnost, htjeli to ili ne – hoćemo li djelovati dovoljno brzo i kako ćemo s njima nositi – to je pitanje za danas.

GRETA NIJE JEDINA: Svako peto dijete ima noćne more zbog klimatskih promjena

Povratak na Net.hr