NASTAVLJA SE ISELJAVANJE

HRVATSKA NESTAJE: Dva frapantna podatka govore sami za sebe: ’23 tisuće umrlih više nego rođenih je nevjerojatno, kao i to što rade političari’

‘Uz zatvaranje granica i lockdown očekivali smo da se toliko ljudi ipak neće iseliti u Njemačku’, kaže demograf Stjepan Šterc

Demografa Stjepana Šterca zamolili smo da nam prokomentira dva poražavajuća podatka. Prvi, da je u Njemačku, prema podacima tamošnjeg statističkog zavoda, prošle godine doselilo 26.335 hrvatskih državljana. I drugi, podatak našeg Državnog zavoda za statistiku, prema kojem je u Hrvatskoj lani bilo 21.000 umrlih više nego rođenih. Štoviše, podatak Ministarstva uprave i pravosuđa kazuje da je ta razlika još veća i da je lani umrlih bilo čak 23.000 više nego rođenih.

Podatak o broju građana Hrvatske koji su se iselili u Njemačku iznenađuje tim više što je zbog pandemije koronavirusa kretanje bilo ograničeno, a i kriza uvjetovana njome negativno je utjecala na tržišta rada u gotovo svim zemljama.

HRVATI SVE BROJNIJI U NJEMAČKOJ: Šesti smo na listi inozemnih useljenika, ali demograf smatra da bi se trend mogao preokrenuti

Lani smo dosegnuli maksimume negativnih pokazatelja

Šterc kaže da smo lani dosegnuli maksimume negativnih demografskih pokazatelja u svim procesima. Zabilježeni su najmanja rodnost, najveća smrtnost i najveći prirodni pad do sada.

“Zapravo je tih 23 tisuće više umrlih nego rođenih nevjerojatan podatak. A nevjerojatno je i da na njega nema nikakve ozbiljnije reakcije političkog vrha”, kaže Šterc.

Ističe da ga je iznenadio i podatak o 26 tisuća Hrvata koji su se lani odselili u Njemačku.

“Uz zatvaranje granica i lockdown ipak smo očekivali da se to neće dogoditi. No, dogodilo se i potvrdilo još jednu stvar – da su statistički podaci zemalja useljavanja točniji od podataka našeg Državnog zavoda za statistiku, jer je očito da se ne odjavljuju svi koji odu, ali kad dođu u uređenu zemlju onda se, bogme, moraju prijaviti”, dodaje.

‘BUDUĆNOST NAM NESTAJE PRED OČIMA’; Demograf o iseljavanju mladih: ‘Politička se scena bavi koječime, ali ne i ključnim stvarima’  

U jednoj školskoj godini ‘izgubili’ smo 11.000 učenika

Šterc napominje kako postoji jedan podatak koji je vjerojatno gori i od dva spomenuta. Podatak o “gubitku” čak 11 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola te studenata u školskoj godini 2019./2020.

“To je egzaktan podatak. Imena učenika bilježe se na početku školske godine tako da tu nema kalkulacija. To je nevjerojatan gubitak! Zamislite da u jednoj zemlji, koja sada već vjerojatno ima manje od četiri milijuna stanovnika, imate takav gubitak učenika i studenata. To nije posljedica ni Covida i smrtnosti, nego dokaz iseljavanja. Pa kad se spoje podaci njemačkog zavoda za statistiku s ovim podacima o padu broja učenika i studenata, zapravo se vidi koliko su zabrinjavajući razmjeri iseljavanja”, ističe Šterc.

Demograf Stjepan Šterc (foto: Pixsell)Foto: Robert Anic/PIXSELL

‘Kad ovo završi, iseljavanje će biti još intenzivnije’

Budući da je zbog zatvaranja i obustavljanja niza gospodarskih aktivnosti tijekom pandemije došlo do ogromnih poremećaja na tržištu rada, ali i u samom načinu rada koji se, gdje god je moguće, obavlja od kuće, Šterca smo upitali može li se stoga očekivati povratak dijela iseljenika u Hrvatsku.

“Kada se javljaju takve krize, onda posao najprije gube stranci. U toj varijanti, svi ti naši iseljenici koji ostanu bez posla obično se vraćaju u sigurnost svoga doma. U tom smislu to je očekivani proces. Međutim, jasno je da će zemlje u kojima se oni nalaze nakon pandemije brže izaći iz krize nego Hrvatska. Stoga treba očekivati da će se iseljavanje nastaviti i intenzivirati kada kriza završi”, smatra Šterc.

Na pitanje zašto je tako, Šterc kaže da je razlog u nedostatku ikakve koncepcije u demografskoj problematici.

“Sve što se po tom pitanju radi vezano je uz dječje dodatke i rodiljne naknade, ali to nisu mjere koje će zaustaviti ove procese. Treba nam koncepcija koja neće uključivati samo klasične demografske mjere, nego i porezne poticaje”, smatra.

DEMOGRAF ZABRINUT: ‘Kriza je podigla negativne pokazatelje na povijesne maksimume, a vlast se ponaša kao da ih se to ne tiče’

‘U proračunu ima bar 14-15 milijardi za manje važne stavke’

Šterc kaže kako je pohvalno što su neke lokalne sredine, naročito na otocima i u ruralnim sredinama, same počele provoditi vrlo ozbiljne revitalizacijske demografske mjere.

“Vidjeli su da nestaju pa su odlučili poticati dolazak mladih obitelj. No dok se taj lokalni koncept ne spoji s nekim ozbiljnim nacionalnim konceptom, nećemo ništa ozbiljnije postići. Samo ćemo, nažalost, gledati negativne brojke”, ističe.

Kada su u pitanju i demografski problemi, pitanje svih pitanja glasi: Otkud novac? Šterc tvrdi da novca ima.

“Kad bismo sada sjeli za stol i stavku po stavku pročešljali državni proračun, uvjeravam vas da bismo našli 14 do 15 milijardi kuna na stavkama koje su manje važne od ovoga o čemu govorimo. U pitanju su samo političke odluke. A njih nema jer političari ne shvaćaju važnost te problematike. Nije to više ni svjetonazorsko ni religijsko ni socijalno niti ne znam kakvo pitanje, nego je to naprosto pitanje razvoja. U neuređenom društvu ne možete postići bilo kakav razvojni koncept”, smatra demograf Šterc.

HOĆEMO LI IŠČEZNUTI? Demografi: ‘Ima nas manje od 4 milijuna, ali u Zavodu uporno dižu taj broj. Nije to samo Banija, ima tu još toga’

Milijarde koje iseljenici šalju imaju investicijski potencijal

Postoji još nešto na što je upozorio.

“Ako smo uz Irsku i Izrael jedna od triju zemalja koje imaju više stanovnika izvan matične zemlje, onda se razvojni koncepti razvijaju prema bogatstvu iseljeništva. Mi to ne činimo. A prema podacima Svjetske banke, naše iseljeništvo u Hrvatsku godišnje šalje između 15 i 18 milijardi kuna, To nisu investicije, nego sredstva koja uplaćuju u financijski sustav države za članove svojih obitelji koji su ostali ovdje. A to je veći iznos od iznosa stranih investicija u Hrvatskoj.

Koliki je onda njihov investicijski potencijal? Po nekakvoj logičnoj procjeni, barem tri-četiri puta veći. I trebalo bi – govorim prema modelu Izraela i Irske – donijeti samo jednu odluku, recimo da svaku investiciju koja dolazi iz iseljeništva oslobodimo poreza na dobit na deset godina. Tada će shvatiti da je njihovo poslovanje jeftinije i isplativije u Hrvatskoj nego u zemlji gdje sada jesu”, zaključio je Šterc.

CRNA DEMOGRAFSKA SLIKA U HRVATSKOJ: ‘Korona nam je samo zakucala čavao u lijes, iduća godina bit će još gora’

Povratak na Net.hr