Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

TRAJNO ODLAGALIŠTE

HRVATSKA MORA ZBRINUTI DIO RADIOAKTIVNOG OTPADA IZ NUKLEARKE KRŠKO: Je li ovo mjesto na kojem će završiti?

Lokacija Čerkezovac na Trgovskoj gori kod Dvora na Uni najizglednija je lokacija za skladištenje nisko i srednjeradioaktivnog otpada iz nuklearke Krško

Do 2023. godine Hrvatska mora riješiti pitanje trajnog odlagališta radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško, a zajednička hrvatsko-slovenska radna komisija do rujna ove godine mora razmotriti koja je opcija odlaganja nisko i srednjeradioaktivnog otpada iz zajedničke nuklearke najbolja.

I dok Slovenija već duže vrijeme razvija rješenje trajnog odlagališta otpada na lokaciji Vrbina, pola kilometra od nuklearke, Hrvatska je tek u studenom prošle godine donijela Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, piše Novi list. Prema tom programu, lokacija Čerkezovac na Trgovskoj gori kod Dvora na Uni najizglednija je lokacija za skladištenje. Što se tiče visokoradioaktivnog otpada, odnosno istrošenog nuklearnog goriva, ono će ostati u nuklearki sve do kraja njenog rada 2043. godine, nakon čega se Hrvatska i Slovenija moraju pobrinuti i za taj otpad.

JOŠ JEDAN SPOR: Slovenija je nuklearni otpad iz Krškog htjela odlagati u podzemne vode iz kojih se napaja Zagreb – gdje će na kraju završiti?

Čerkezovac – privremeno ili trajno odlagalište?

Ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Saša Medaković u studenom prošle godine izjavio je za Novi list da bi odlagalište na Trgovskoj gori bilo privremeno, dok je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić nakon jučerašnjeg sastanka hrvatsko-slovenskog povjerenstva kazao kako bi Čerkezovac trebao biti trajno odlagalište.

“Što se tiče hrvatske strane, zbog činjenice da nemamo u potpunosti usuglašene stavove sa slovenskom stranom razmatramo alternativnu lokaciju. Trenutak preuzimanja polovice otpada se bliži, 2023. godina”, kazao je ministar Ćorić dodavši da Hrvatska mora imati održivo rješenje za zbrinjavanje cjelokupnog svog radioaktivnog otpada, ne samo iz Krškog nego i iz bolničkih i industrijskih izvora.

Hrvatska, dakle, tek treba odgovoriti hoće li svoju polovicu nisko i srednjeradioaktivnog otpada zbrinjavati skupa sa Slovenijom na njihovoj lokaciji Vrbina ili će graditi svoje trajno odlagalište koje bi, po ministru Ćoriću, trebalo biti na Trgovskoj gori. Novi list piše kako je Hrvatska prije dvije godine odbila slovenski prijedlog za zajedničko odlagalište na Vrbini jer, među ostalim, nije bilo jamstava da se radi o posve sigurnom rješenju.

ŽELE NAM DOVESTI NUKLEARNI OTPAD U DVORIŠTA: ‘I za Černobil su govorili da je siguran’

Jednom kad se zatrpa, nema više premještenja

Razlika između privremenog i trajnog odlagališta jest u tome što privremeno odlagalište podrazumijeva aktivan objekt koji se svakodnevno održava te provjerava ima li curenja ili zračenja, dok je trajno odlagalište pasivan objekt, najčešće zatrpano površinsko odlagalište nad kojim postoji monitoring, ali gdje nema zaposlenika. Jednostavnije rečeno, kad se jednom otpad tamo zatrpa, nema više njegovog premještanja.

Osim što se stanovništvo Dvora na Uni i okolice protivi odlagalištu na Trgovskoj gori, problem je i najava susjedne Bosne i Hercegovine da neće dozvoliti takvo odlagalište u neposrednoj blizini granice. Ministar Ćorić o tome je jučer kazao kako će svaki argumentirani prigovor biti razmatran, a lokalnoj zajednici (Dvoru na Uni) poručio je da bi mogla dobivati oko milijun eura godišnje kao naknadu za “udomljavanje” otpada na svome terenu, piše Novi list.

U Krškom, pak, stanovnici dobivaju naknadu za život u blizini reaktora za što im Hrvatska i Slovenija godišnje plaćaju oko šest milijuna eura.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr