POSLJEDICE KORONAKRIZE

HRVATSKA JE MEĐU TRI NAJPOGOĐENIJA GOSPODARSTVA U EU-U: Znalo se da ćemo najteže stradati, a jasno je i zašto…

Prema najnovijim prognozama Europske komisije, Hrvatsku očekuje pad BDP-a od 10,8 posto, što je treći najveći pad gospodarstva među članicama Europske unije

Pandemija koronavirusa teško je pogodila gospodarstva svih zemalja članica Europske unije, ali neravnomjerno i najteže će stradati one koje u većoj mjeri ovise o turizmu, stoji u privremenim ljetnim ekonomskim prognozama koje je Komisija objavila u utorak.

Hrvatska je među tri najteže pogođene zemlje. Najveći pad BDP-a Komisija predviđa u Italiji,11,2 posto, Španjolskoj 10,9 i Hrvatskoj 10,8 posto. Slijede Francuska s 10,6 posto pada i Grčka s devet posto. Najmanji pad očekuje se u Poljskoj (4,6 posto), Danskoj (5,2 posto), Švedskoj (5,3 posto), te Rumunjskoj i Malti po šest posto. U najvećem gospodarstvu, Njemačkoj, očekuje se pad od 6,3 posto.

“Udar na gospodarstvo EU-a simetričan je jer je pandemija pogodila sve države članice. Međutim, očekuje se znatna asimetričnost pada gospodarstva u 2020. i jačine oporavka u 2021. Prema sadašnjim predviđanjima, razlike u opsegu posljedica pandemije i snazi oporavka među državama članicama bit će još izraženije nego što se očekivalo u proljetnoj prognozi”, navodi Komisija.

Prosječno, gospodarstvo europodručja u 2020. smanjit će se za 8,7 posto, a u 2021. rasti 6,1 posto. Kad je riječ o gospodarstvu cijelog područja EU-a, predviđa se smanjenje za 8,3 posto u 2020. i rast za oko 5,8 posto 2021. Prema sadašnjim predviđanjima, smanjenje u 2020. bit će znatno veće od 7,7 posto predviđenih za europodručje i 7,4 posto predviđenih za EU u cjelini u proljetnoj prognozi, od 6. svibnja. Rast u 2021. također će biti nešto slabiji nego što se predviđalo u proljeće.

MISLILI STE DA NE MOŽE GORE? Europska komisija predviđa još veći pad hrvatskog gospodarstva! No, nazire se i jedna dobra vijest

‘Sve su veće razlike, nejednakosti i nesigurnosti’

“Ova prognoza pokazuje razorne gospodarske učinke pandemije. Zahvaljujući mjerama politike koje su poduzete diljem Europe udarac za naše građane donekle je ublažen, ali sve su veće razlike, nejednakosti i nesigurnost. Zbog toga je tako važno da brzo postignemo dogovor o planu oporavka koji je predložila Komisija. To će nam omogućiti da u ovom kritičnom trenutku vratimo povjerenje u naša gospodarstva i osiguramo im priljev novih sredstava”, izjavio je povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

Izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo Valdis Dombrovskis upozorava i na opasnost od drugog vala pandemije. “Gospodarske posljedice ograničenja kretanja teže su nego što smo prvotno očekivali. Situacija je i dalje teška i izloženi smo brojnim rizicima, primjerice mogućem novom velikom valu infekcija. Ova prognoza zorno pokazuje zašto je za oporavak gospodarstva nužno da postignemo dogovor o našem ambicioznom paketu za oporavak, Next Generation EU. Možemo očekivati da će nam ova i sljedeća godina donijeti oporavak, ali trebamo budno pratiti razlike u njegovu tempu. Moramo nastaviti štititi naše radnike i poduzeća i pomno koordinirati politike na razini EU-a kako bismo iz krize izišli snažniji i ujedinjeni”, kaže Dombrovskis.

OPTIMISTIČNE PROGNOZE EK ZA HRVATSKU: ‘Gospodarstvo vam je snažnije nego 2008., mogli bi se brzo oporaviti, uz jedan uvjet’

PROGNOZA PROVJERENIKA EUROPSKE KOMISIJE: ‘Hrvatska je među pet članica EU koje će se najbrže oporaviti, evo što će biti ključno’

Oporavak moguć u drugoj polovini godine

Komisija navodi da se utjecaj pandemije na gospodarsku aktivnost znatno  osjetio već u prvom tromjesečju 2020., iako je većina država članica počela uvoditi mjere ograničenja kretanja tek sredinom ožujka. S obzirom na mnogo dulje razdoblje poremećaja i ograničenja kretanja u drugom tromjesečju 2020., očekuje se da će se gospodarstva smanjiti znatno više nego u prvom tromjesečju.

S druge strane, rani podaci za svibanj i lipanj upućuju na to da je najteže razdoblje možda prošlo. Očekuje se da će oporavak dobiti na zamahu u drugoj polovini godine, iako će i dalje biti nepotpun i neujednačen među državama članicama, dodaje Komisija. Što se inflacije tiče, trenutačno se predviđa da će ona u europodručju, izmjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznositi 0,3 posto u 2020. i 1,1 posto 2021. Predviđa se da će inflacija u EU27 iznositi 0,6 posto u 2020. i 1,3 posto u 2021.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr