Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

DEMOGRAFSKI POTOP

HRVATSKA IZUMIRE: Egzodus je mnogo gori nego što pokazuju brojke, stvarnost je mnogo strašnija. Ipak ima jedna dobra stvar

Novo istraživanje tvrdi da je Hrvatsku nakon ulaska u Europsku uniju napustilo znatno više ljudi nešto što je to vidljivo iz službene statistike te da je prosječna dob novih hrvatskih iseljenika znatno niža nego u slučaju prijašnjih iseljenika

U novom istraživanju skupine stručnjaka, koje je objavljeno u znanstvenom časopisu Public Sector Economics, tvrdi se da je Hrvatsku nakon ulaska u Europsku uniju napustilo znatno više ljudi nešto što je to vidljivo iz službene statistike te da je prosječna dob novih hrvatskih iseljenika znatno niža nego u slučaju ranijih iseljenika, izvještava Jutarnji list.

Nakon što su usporedili hrvatske i strane podatke o novim hrvatskim iseljenicima, Ivana DraženovićMarin Kunovac i Dominik Pripužić došli su do vrlo alarmantnog zaključka da bi stvarni broj iseljenika mogao biti 2,6 puta veći nego što to pokazuju službene hrvatske statistike prema čijim je podacima Hrvatsku napustilo 102.000 ljudi od 2013. do 2016. godine. S druge strane, strani izvori govore o čak 230.000 hrvatskih iseljenika.

Najveći broj hrvatskih državljana iselilo se i potražilo sreću u Njemačkoj (71 posto), Austriji i Irskoj, a najviše ljudi je otišlo iz slabije razvijenih dijelova Hrvatske.

Većina iseljenika se ne namjerava vraćati

Prema autorima istraživanja, glavni su razlozi iseljavanja iz Hrvatske sloboda kretanja radnika unutar EU-a, percepcija iseljenika o boljim uvjetima života u drugim članicama Unije, kao i veći stupanj njihova razvoja, piše Jutarnji list.

Vjerojatno najviše zabrinjava što mnogi iseljenici tvrde da se neće vraćati u domovinu, da su otišli zauvijek, te što se iseljavaju cijele obitelji.

ISELJAVANJE IZ HRVATSKE OTVORILO JOŠ JEDAN PROBLEM: Prijeti nam nestašica krvi, odaziv je sve slabiji

GRAD KOJI JE NEKAD BIO KRCAT LJUDIMA DANAS JE REKORDER PO ISELJAVANJU: Otišao svaki šesti stanovnik

Smanjena prosječna dob iseljenika

Zanimljiv i značajan je podatak istraživanja da se u slučaju novih hrvatskih iseljenika znatno smanjila prosječna dob, pa je, primjerice, u razdoblju od 2001. do 2013. prosječan hrvatski iseljenik imao 41,5 godina, a u 2016. je imao 33,6 godina.

Zbog toga autori studije upozoravaju na vjerojatan jak učinak iseljavanja na hrvatsko gospodarstvo u srednjem roku.

Najveći val iseljavanja je iza nas?

Ivan Čipin, demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, vjeruje da slika ipak nije baš tako pesimistična te da je glavni, najveći iseljenički val iz Hrvatske iza nas, tj. da iseljavanje neće biti više tako intenzivno uz uvjet da ne bude većih gospodarskih potresa.

Njegova je procjena da je iz Hrvatske otišlo između 150.000 i 200.000 ljudi.

Doduše, prema njegovoj izjavi za Jutarnji list, 2020. godine moguće je da će doći do još jednog vala iseljavanja zbog otvaranja austrijskog tržišta rada za hrvatske državljane.

Nužnost uvoza radne snage

Sljedećih godina, smatra Čipin, ne bi trebalo doći do većih iseljavanja jer Hrvatskoj nedostaje radnika, pa su neki sektori primorani uvoziti radnu snagu. Predviđa se, tako, da će sljedeće godine Hrvatska uvesti više od 63.000 stranih radnika.

Čipin je naglasio i da trećinu novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj čine Hrvati iz BiH koji imaju i hrvatske putovnice. S obzirom na to da je radne snage u BiH i Srbiji sve manje, hrvatske tvrtke pokazuju interese također i za ukrajinskim radnicima.

Potreba za kvalitetnim radnicima u ugostiteljstvu i trgovini

Da je u Hrvatskoj problem nedostatka radne snage ozbiljan upozorio je i Ante Mihić, nekadašnji dugogodišnji šef Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore (HOK), koji smatra da je potrebno pripaziti na kvalitetu radnika budući da “u ugostiteljstvu ne može raditi baš svatko”. Radnike će ugostitelji uvoziti uglavnom iz BiH i Srbije, a možda i iz Crne Gore i Makedonije.

Trgovcima također nedostaje kvalitetne radne snage.

“U trgovini nedostaje i radnika i kupaca. Tržište rada u Hrvatskoj jako se promijenilo, ne možemo više naći radnike. Hrvatskoj nedostaje pola milijuna stanovnika, a rasta gospodarske aktivnosti neće biti s ovako velikim iseljavanjem i sve starijim stanovništvom”, rekao je Slobodan Školnik, čelni čovjek Emmezete, za Jutarnji list.

Mnogi ugroženi sektori

Postoje mnogi ugroženi sektori osim turizma, ugostiteljstva i trgovine, kao primjerice građevinarstvo. Međutim, čak bi i duhanska industrija mogla biti ugrožena s obzirom na to da Tvornici duhana Rovinj navodno nedostaje radnika, pa kreću s njihovim uvozom.

I dok sindikalci pokazuju otpor prema planiranom uvozu radne snage, poslodavci upozoravaju da će bez uvoza stranih radnika biti teško poslovati i razvijati poslovanje.

 

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr