Posljednji ministar znanosti i tehnologije u vladi SR Hrvatske, profesor doktor znanosti Velimir Srića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu prije nekoliko dana iščlanio se iz Sindikata znanosti nakon 30 godina članstva usred štrajka prosvjetara. U razgovoru za N1 televiziju objasnio je zašto je izašao iz sindikata, rekao kako sebe ne vidi kao štrajkolomca te da zamjera štrajkašima manjak ambicija i želje za promjenama.
"Ne bih se nikada htio vidjeti u ulozi štrajk brejkera, vidio sam ovaj štrajk kao povod principijelnog rješavanja problema u znanosti i obrazovanju, a sveo se u trakavicu koja se koncentrira oko sitnih materijalnih interesa iako znam da 6,11 posto nekome nije sitno danas nije bitno jel će se imati veću plaću ili je stanje u nekoj djelatnosti sređeno ili nije ima li perspektive i ima li iza svega vizije, pošto svega to ga nema to je bio povod mog protesnog izlaska iz sindikata."
Opterećivanje tržišne Hrvatske
Dodao je da štrajkašima zamjera manjak ambicija i želje za promjenama. "U Hrvatskoj nije teško izvući ljude na ulicu ako imate dobar razlog, a obrazovanje je dobar razlog. Zato je mene smetalo što se ta silna energija troši na tih 6,11 posto koji učiteljima znače par sto kuna iako nije ni to zanemarivo... Kada se borite za princip i borite se ja bih dva, tri posto više mislim da je to pogrešno. Problem je i u državi u kojoj sindikati djeluju samo u javnom sektoru, a imamo problem što proračunska Hrvatska dosta nekritično optrerećuje tržišnu Hrvatsku.
Moja teza je oduvijek bila i bit će da uspješni sustav ima dobru viziju, iz vizije proizlaze mjere, koeficijenti, sustav nagrađivanja. Ono što sindikalna inicijativa pogađa u srž to je loša pozicija znanosti i obrazovanja u društvu, ali se ne treba boriti traženjem sitnog uvećavanjem koeficijenta nego rećio da nas zanima dramatičan pomak i da država i premijer i svi shvate da jedan dolar uložen u znanost vraća deset dolara kroz deset godina i da je to najisplativije ulaganje."
Imamo ljude bolje od političara
Po njemu trenutačna je situacija takva da isti koeficijenti vrijede i za profesora koji radi svoj posao dobro, kao i za profesora koji ubija u pojam učenike i studente te možda stvara više štete nego koristi. Stoga je uvjeren da nam je potrebna meritokracija (dodjeljivanje uloga koje zahtjevaju društvenu odgovornost na temelju zasluga) te općenita promjena stava u društvu prema obrazovanju i znanosti.
"Hrvatska ima ljude bolje od svojih političara i ljude u obrazovanju bolje od svojih sindikatlija i vodstva. I dokaz su da ako netko nešto pokrene iz krivih razloga masovna incijativa može usmjeriti na prave razloge, a pravi razlozi oko obrazovanja nisu sitni koeficijenti nego duboka kriza u kojoj se nalazi obrazovanje i društvo i zamor ljudi jer ne žive u pravom okruženju i rezultat toga je prosvjed", smatra Srića.
"Danas ljudi pate zbog problema u obrazovanju, ekonomiji, zbog korupcije, zbog osjećaja da žive u zemlji koja je uspavana ljepotica, a nema princa koji će je poljubiti i probuditi, već 30 godina čekamo da bude bolje i zato su protesti oblik vapaja", kaže. Dodaje kako mu se čini da političari to ne čuju. Kao primjer naveo je da je obrazovnu reformu ugušila politika i sada je ona birokratizirana. Kaže da su sindikati iznenađeni ponašanjem članstva koje ne želi produljenje agonije u sustavu kojeg maltretira politika.
Potreban je bunt učenika?
Srića je izjavio i kako očekuje da će i učenici izaći na prosvjede. "Očekujem da će i učenici izaći, oni trpe danas u školama užasno komplicirane programe u kojima uče o razno raznim nepotrebnim stvarima, 90 posto onoga što nam obrazovni sustav daje većina ljudi nikada ne upotrijebi u životu, sustav je staromodan i zapušten i ne radi ono što bi trebao, ne izgrađuje samopouzdanje kod njih."
Također je uvjeren da se učenici i roditelji trebaju pobuniti i zbog manjka tehnologije u obrazovanju koju on svojim studentima dopušta da koriste kada imaju ispit. "Većina traži da se memorira, što je besmisleno i kao da vam kažem ja te učim da kopaš, ali ti ne dam lopatu."
Prisjetio se kako su za vrijeme njegova mandata ministra znanosti krajem 1980-ih u četiri godine četiri puta povećali izdvajanja za znanost. "Svaki puta smo povećali izdvajanje za znanost uz prijetnju ostavke. Nismo bili politikanti, htjeli smo unaprijediti znanost, u te četiri godine Hrvatska je dobila ogromne investicije u znanost."
Mijenjanje svijeta, a ne koeficijenata
Srića tvrdi da je javni sektor monopoliziran i zatvoren u sebe. S obzirom da nema konkurencije pada mu kvalitata. "Vaučerizacija bi otvorila tržište i pokazala što stvarno vrijedi i takav proces bi pokrenuo diverzifikaciju, pokazao tko je dobar, tko nije i razbio bi birokratsku poziciju monopola koju mnoge institucije imaju i oživio bi cijeli sustav, ali takve stvari se teško mogu raditi u Hrvatskoj jer su to državnički, a ne politički potezi i dok imamo ovakvu političku scenu nema reformi", zaključio je.
Na pitanje kada ćemo postati Finska odgovara da će to biti kada budemo imali finske političare, finsko poimanje društva, kada maknemo korupciju i politiku podobnosti koja afirmira princip da u politici ostvaruješ višak ambicija, a manjak kvaliteta. "Jednu od stvari koje sam zamjerio reformi je manjak idealizma i ovaj pokret je stavio idealizam u prvi plan, idemo mijenjati svijet, a ne koeficijente", zaključio je i dodao da Hrvatska sigurno može puno bolje jer smo zemlja potencijala, ali da je glavni problem manjak vizije, piše N1.
