Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

IDEMO U EUROZONU

HRVATSKA ĆE UVESTI EURO NAJRANIJE 2023. GODINE: Evo koliko ćemo kuna moći zamijeniti za jedan euro

Ulaskom u europski tečajni mehanizam određen je i središnji tečaj kune za euro koji iznosi 7,53450 kuna za jedan euro, što znači da će građani po tome tečaju moći mijenjati kune kada bude uveden euro te da tečaj neće rasti ili padati više od 15 posto od tog iznosa

Europske su institucije na zahtjev Vlade odlučile uključiti Hrvatsku u europski tečajni mehanizam (ERM 2), što je svojevrsna valutna čekaonica prije uvođenja eura. Nakon konzultacija Europske komisije, Ekonomskog i Financijskog komiteta, odlučeno je da će središnji tečaj kune za euro biti 7,53450 kuna. To znači da će hrvatski građani moći mijenjati kune za eure po tom tečaju, kada država uvede euro kao službenu valutu plaćanja, što bi trebalo biti najranije 1. siječnja 2023, doznaje Jutarnji list. Dotad će biti dopuštena fluktuacija tečaja od najviše plus/minus 15 posto.

Osim toga, ova odluka znači da je Europska središnja banka preuzela nadzor nad domaćim bankama. No, to je ujedno i znak oporavka eurozone, koja se još od 2008. borila s nizom problema nakon financijske krize i koja je prije pet godina primila posljednju članicu – Litvu. Naime, povećanje broja zemalja u eurozoni, a tu je uz Hrvatsku još i Bugarska, značilo bi da euro kao sredstvo plaćanja može zadržati poziciju rezervne svjetske valute, koju još ima samo američki dolar.

HRVATSKA UŠLA U ČEKAONICU ZA EURO: Odlučen je i središnji tečaj, a zna se i kada bismo mogli preuzeti EU valutu

PLENKOVIĆ: ‘Realno je obećati ulazak Hrvatske u eurozonu do kraja mandata nove Vlade’

Više investicija i povoljnije zaduživanje

Ključni razlog zbog koje se zemlje članice EU-a odlučuju na uvođenje eura jest privlačenje budućih investicija i povoljnije zaduživanje na međunarodnom financijskom tržištu. No, pitanje je koliko će Hrvatska moći zauzdati svoju razinu javnog duga, inflaciju i proračunski deficit u vremenima kada je uslužno orijentirano gospodarstvo opterećeno koronakrizom, a Europska mu komisija ne predviđa najpovoljniji ishod. Osim uvođenja eura i zbog toga će navedeni hrvatski financijski parametri biti pod budnim nadzorom. No, koronakriza je zahvatila cijelu Europsku uniju pa će zemlje članice moći probijati limit od tri posto deficita prema BDP-u i 60 posto javnog duga u odnosu na BDP.

Odgovor na koronakrizu trebao je biti 560 milijardi eura težak Fond za oporavak i otpornost, iz kojeg bi Hrvatska, prema najavama, trebala dobiti 10 milijardi eura. No, dogovor su spriječile Austrija, Nizozemska, Danska i Švedska, pa će o svemu odlučivati Vijeće Europe. Uz taj novac i relaksirane limite, Hrvatska može računati i na još 12 milijardi eura srednjoročnog financiranja, pa je Vlada procijenila kako će to biti dovoljno da ostane u zadanim parametrima za uvođenje eura tijekom sljedećeg razdoblja i da to neće naštetiti domaćem gospodarstvu.

MERKEL I MACRON PREDSTAVILI PLAN ZA OPORAVAK UNIJE: Predviđaju fond težak 500 milijardi € koji će se puniti zaduživanjem

EUROPSKA KOMISIJA DANAS PREDSTAVLJA PLAN ZA OPORAVAK EKONOMIJE: Bit će to kombinacija zajmova i bespovratne pomoći

Devize u rezervi

Hrvatskoj bi moglo pomoći i to što su premijer Andrej Plenković i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić uspjeli dogovoriti valutnu zamjenu u iznosu od dvije milijarde eura, što bi HNB-u trebalo olakšati brige oko tečaja i međunarodne likvidnosti države. HNB u rezervi drži i oko 15 milijardi eura neto deviza, a domaće banke raspolažu s pet do šest milijardi eura koje mogu povući izvana. Ulaskom u eurozonu nestat će tečajni rizici, koji inače opterećuju ekonomije poput naše, pa se ovaj “novac u čarapi” može usmjeriti u druge stvari.

No, HNB će morati požuriti s tehničkom pripremom za uvođenje eura. Naime, kada stigne prva pošiljka novčanica, njome će se morati baratati prema europskim propisima, što znači da je čuvanje u sadašnjem trezoru banke nemoguće. Zbog toga se planira gradnja novog najsuvremenijeg trezora na prostoru vojarne Croatia u zagrebačkim Dugavama.

MISLILI STE DA NE MOŽE GORE? Europska komisija predviđa još veći pad hrvatskog gospodarstva! No, nazire se i jedna dobra vijest

HRVATSKA DOBIVA NOVI GIGANTSKI TREZOR: U Novom Zagrebu uništavat će se 34 milijarde kuna teških 250 tona

Povratak na Net.hr