Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

OGROMNE BROJKE

HRVATI SVE VIŠE IZOSTAJU S POSLA: Prošle godine na bolovanjima smo bili čak 16,9 milijuna dana, evo što nas, navodno, najviše boli

U prosjeku, s posla dnevno izostaje 54.128 zaposlenika, od kojih 26.725 na teret poslodavca, a 27.403 zaposlenika na teret HZZO-a

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), prošle je godine ukupna stopa privremene nesposobnosti za rad, odnosno bolovanja, u odnosu na prethodnu godinu bila veća za 3,46 posto. Ukupan broj dana koji su zaposleni proveli na bolovanju lani je bio veći za 8,61 posto u odnosu na 2017. godinu, točnije – 16,942.139 dana. U prosjeku, s posla dnevno izostaje 54.128 zaposlenika, od kojih 26.725 na teret poslodavca, a 27.403 zaposlenika na teret HZZO-a, piše Glas Slavonije.

Prva tri razloga bolovanja su bolesti intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije, odnosno bolovi u leđima i bolesti kralježnice, zatim prijelomi te ostale bolesti mišićno-koštanog sustava.

POVEĆANA STOPA BOLOVANJA U HRVATSKOJ: Liječnici objasnili što je točno dovelo do toga

Predugo čekanje na preglede, pretrage i rehabilitaciju

Prema mišljenju Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM), ključni razlozi visoke stope bolovanja predugo su čekanje na preglede, pretrage i rehabilitaciju. U KOHOM-u ističu kako pacijenti koji su poslani na vještačenje u HZZO gotovo nikad nisu vještačeni u zakonskom roku od 60 dana. ističu kako je uključivanje pacijenta koji su na bolovanju na “prioritetne liste” pregleda i pretraga jedan od načina skraćivanja bolovanja.

“Mnoga javna poduzeća iznosom od nekoliko tisuća kuna pomažu svoje djelatnike ako su na bolovanju dužem od tri mjeseca. Načelno dobra ideja zna se ponekad zlorabiti zahtjevima da bolovanja traju duže od 90 dana kako bi se iskoristila ta naknada. Da bi se snizila stopa bolovanja, predlažemo nadležnima i HZZO-u da zaposleni pacijenti imaju prioritet na listama čekanja za preglede, pretrage i rehabilitaciju, a ne da tjednima, mjesecima i godinama na bolovanju čekaju na red. Predlažemo već godinama da se nakon određenog trajanja bolovanja pacijente uputi timu koji čine stručnjak za liječenje osnovne bolesti, zbog koje je utvrđena privremena nesposobnost za rad, i ovlašteni doktor HZZO-a, te da zajednički predlože i organiziraju žurne dijagnostičke i terapijske postupke. Napominjemo da je u pojedinim razdobljima viša stopa bolovanja jednostavno neizbježna. Tako je, primjerice, u vrijeme epidemije respiratornih i gastrointestinalnih bolesti, koje dolaze s prvim danima rujna i povratkom djece u škole”, kazali su iz KOHOM-a za Glas Slavonije.

HRVATI NA BOLOVANJU: HZZO proveo kontrolu, tvrde da čak trećina nema osnovu za to

Poslodavci ‘pritišću’ neoporavljene radnike

U KOHOM-u također kažu kako vrlo često postoje pritisci poslodavaca da se pacijent koji nije ozdravio ili nije potpuno rehabilitiran vrati na posao, iako to na koncu može značiti još veće oštećenje zdravlja i dužu radnu nesposobnost.

“Liječnik obiteljske medicine liječenje svojih pacijenata temelji na povjerenju i povjerljivom odnosu s pacijentom. Moramo mu vjerovati kad kaže da je bolestan i nesposoban za posao. Liječnici obiteljske medicine prije svega su liječnici svojim pacijentima i nije na nama da dokazujemo zloupotrebljava li netko bolovanje ili ne. Naša je primarna zadaća briga o zdravlju pacijenata”, poručuju iz Izvršnog odbora KOHOM-a.

Obiteljski liječnici objašnjavaju da nadzor nad korištenjem privremene nesposobnosti osiguranika, odnosno utvrđivanje postojanja medicinskih indikacija ili drugih razloga za privremenu nesposobnost za rad, obavlja HZZO. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju kaže da nadzor nad korištenjem privremene nesposobnosti obuhvaća kontrolu u ordinaciji izabranog doktora te neposrednu kontrolu u ili izvan ordinacije izabranog doktora, uključujući i kućne posjete. Najučestaliji uzroci dugotrajnih bolovanja teške su bolesti, primjerice karcinomi, piše Glas Slavonije.

SVIMA NAM SE DOGAĐA, A BOLOVANJE PRETVARA U NOĆNU MORU: Zašto liječnici ovo rade? ‘To je zaista frustrirajuće’

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr