Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

BRAČNE STATISTIKE

HRVATI SVE MANJE VJERUJU U CRKVENE BRAKOVE: No, to nije jedina stvar koju su promijenile moderne bračne zajednice

U razdoblju od 2009. do 2018. Državni zavod za statistiku je zabilježio promjene u trendovima sklapanja i razvrgavanja brakova u Hrvatskoj, naročito gledajući prošla desetljeća

Jedan od najznačajnijih događaja u životu, stupanje u brak, čini se više nije toliko značajan Hrvatima, barem tako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku za razdoblje od 2009. do 2018., koje su prigodno objavili na Valentinovo.

Tako je 2009. 22.382 para reklo riječ “uzimam”, dok je 2018. svoj bračni zavjet dalo 19.921 parova. Rekordno loša po iskazivanje ljubavi je bila 2013. kada je sklopljeno samo 19.169 brakova. U nekim županijama sklopljeno je više brakova nego u ostatku zemlje, pa tako najveću stopu 2018. su zabilježile Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija (6,1) te Vukovarsko-srijemska županija (5,9). Najmanju stopu sklopljenih brakova imala je Istarska županija (3,8), piše KAportal.

Bračni trendovi se mijenjaju

Zanimljivo je i kako se mijenjaju određeni trendovi. Tako je s vremenom porastao broj civilnih brakova, a smanjio se broj vjerskih. Podaci DZS-a pokazuju kako je 2009. sklopljeno 36,5 posto građanskih brakova, dok je 2018. taj udio bio čak 49,9 posto. To govori da se trenutno u Hrvatskoj sklapa podjednak broj civilnih i vjerskih brakova.

Drugačiji je i odabir mjeseca u kojem se održava vjenčanje. Dok su sredinom prošlog stoljeća bili popularni siječanj, veljača i prosinac, a potom i travanja, sada su popularni rujan i listopad te Valentinovo, na koje je 2018. sklopljeno čak 26 brakova.

Stara cura i stari dečko više nisu sinonimi za one koji se teško odlučuju na brak ili vezu, već su postali normalna pojava. Naime, prosječna je nevjesta 2010. imala 27,3, a ženik 30,1 godinu. Osam godina kasnije, žene su u brak ulazile s prosječno 28,7 godina starosti, a muškarci s 31,3 godinom. U svim podacima je konstantno jedino da su muškarci koji ulaze u brak stariji, u prosjeku tri godine, od svojih odabranica.

Pružanje nove šanse ljubavi

Osim toga, u posljednjih deset godina zabilježen je i negativni trend porasta broja razvoda. Tako ih je 2009. zabilježeno 5076, a 2018. čak 6125. Najgora godina po opstanak bračnih zajednica bila je 2016. kada je zabilježeno 7036 razvoda. Razvedeni brakovi su 2018. trajali prosječno 14,9 godina, a žene su u trenutku razvoda imale 41, a muškarci 44,2 godine.

No, sve više ljudi vjeruje u novu šansu, pa je tako 2018. u novi brak ušlo 2064 žene i 2017 prethodno razvedenih muškaraca. Ni oni koji su izgubili bračnog partnera ne vjeruju u prekid ljubavi, pa je tako novu životnu sreću u 2018. pronašlo 226 udovica i 236 udovaca.

“Na kraju ostaje samo za zaključiti da ljubav zaista nema zadanu agendu. Dobro je slijediti svoj put i ne zaboraviti da za ovu kraljicu emocija, svojevrsni začin života nikad nije kasno”, poručili su Državnog zavoda za statistiku.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr