Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

PROGNOZE IVANA ŠIMONOVIĆA

HRVAT IZ VRHA UN-A ZADUŽEN ZA PANDEMIJU: ‘Nakon ove krize svijet će biti puno gori ili će krenuti oporavak. Drugi val je vjerojatan…’

Stalni predstavnik Hrvatske pri Ujedinjenim narodima i sukoordinator za sve inicijative Opće skupštine UN-a za sprječavanje pandemije i njenih štetnih posljedica, Ivan Šimonović, nije optimističan oko nastojanja međunarodne zajednice u borbi protiv posljedica pandemije koronavirusa te ističe kako svijet nisu zahvatile samo zdravstvena i gospodarska kriza, već i društvena te ekološka, za koje odgovor trenutačno nije spreman zbog stalnih previranja među zemljama članicama

Pandemija koronavirusa zahvatila je i promijenila cijeli svijet. Osim što su ljudi nakratko zaboravili na sukobe i ujedinili se u borbi protiv zaraze, ona je donijela globalnu financijsku krizu, ali i brojne druge društvene nepogode, koje su ostale u sjeni svakodnevnog izvještavanja o epidemiološkim i gospodarskim posljedicama. No, jedan od onih koji su imali detaljniji uvid u globalno stanje za vrijeme pandemije jest stalni predstavnik Hrvatske pri Ujedinjenim narodima Ivan Šimonović, koji je, zajedno s afganistanskom veleposlanicom Adelom Raz imenovan sukoordinatorom za sve inicijative Opće skupštine UN-a za sprječavanje pandemije i njenih štetnih posljedica.

“Pandemija COVID-19 nastupila je nakon godina slabljenja multilateralizma i ljudskih prava. Nalazimo se na raskrižju. Prve reakcije na pandemiju snažno su ubrzale spomenute negativne globalne trendove, države su se zatvarale, presijecale trgovinske tokove, i pri odlučivanju o ograničavanju ljudskih prava u uvjetima nužde kršile međunarodno pravo. S druge strane, sazrijeva shvaćanje da je to put u propast jer COVID-19 nije samo aktualna kriza, već i zvono za uzbunu. Bez multilateralizma i solidarnosti, ne samo da nećemo moći uspješno odgovoriti na pandemiju, nego ni riješiti pitanje klimatskih promjena i degradacije biološke raznovrsnosti, s obzirom na to da izazovi nisu samo zdravstveni, nego i gospodarski, socijalni i politički”, govori Šimonović za Jutarnji.

ŠEF UN-A STRAHUJE OD SUKOBA U SVIJETU: ‘Pandemija Covida-19 najteža je svjetska kriza nakon Drugog svjetskog rata, čovječanstvo je na kocki’

Pandemija je rasvijetlila niz problema

Takva pesimistična slika dolazi i iz zadaće koju je dobio. Naime, UN u proteklim mjesecima nije pružio adekvatan odgovor na pandemiju. Uzrok tomu su sukobi među članicama Vijeća sigurnosti, poglavito Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Šimonovićeva je zadaća djelovati uime Opće skupštine UN-a i povezati različite države, organizacije, civilno društvo, Tajništvo UN-a i vjerske vođe s ciljem izrade strategije i usvajanja jedinstvene rezolucije koja bi trebala biti cjelovit odgovor UN-a na sve aspekte pandemije.

“Vijeće sigurnosti duboko je podijeljeno, najdublje od kraja hladnog rata, s time da je trenutačno jaz najdublji između SAD-a i Kine. SAD ne želi u rezoluciji o COVIDU-19 ni spomen Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) jer smatra da je ona pod kineskim utjecajem te da nije na vrijeme upozorila svjetsku javnost na pojavu virusa. Slažem se da nakon ovog iskustva treba nepristrano preispitati može li se rad Svjetske zdravstvene organizacije unaprijediti, ali činjenica je da je njezina trenutačna uloga, posebno u potpori zemljama u razvoju i njihovim slabim zdravstvenim sustavima, nezamjenjiva. Mislim da bi se Andrija Štampar, Hrvat koji je bio jedan od ključnih za njezino osnivanje, s time u potpunosti složio”, smatra Šimonović i dodaje kako je UN, bez obzira na svoju glomaznost, slabu učinkovitost, raznolikost i potrebu za reformiranjem, i dalje najvažnija svjetska organizacija s najširim legitimitetom.

Šimonović je istaknuo da je pandemija rasvijetlila niz nacionalnih i globalnih problema, poput velike nejednakosti, ranjivosti marginaliziranih skupina, razorne posljedice nebrige za okoliš i klimu. Smatra da UN može imati ključnu ulogu u tome da se zajednički, dakle sa svim državama, prevlada ne samo pandemija koronavirusa, već i osigura bolji i održiviji život diljem svijeta u budućnosti.

“Snažan zajednički odgovor mogao bi biti prekretnica. Nalazimo se na razdjelnici: nakon ove krize svijet će biti ili još puno gori ili će krenuti putem oporavka. Nakon velikih katastrofa, poput Prvog i Drugog svjetskog rata, države i narodi bili su spremni prihvatiti neka načela i pravila kako bi se sačuvali od budućih stradanja. Ova kriza ujedno je prilika da oporavak bude na dugoročno zdravijoj osnovi: jačanje zelenih tehnologija, zaštita biološke raznovrsnosti, više jednakosti i solidarnosti, bolja zaštita ranjivih društvenih skupina”, uvjeren je Šimonović.

ŽELI DA KINA PLATI ZA PANDEMIJU: Američki obavještajci imaju novu teoriju o tome kako je sve krenulo, od wuhanske tržnice lagano odustaju

KINA O AMERIČKOM ODUSTAJANJU OD REZOLUCIJE UN-A O KORONAVIRUSU: ‘Šokirani smo i žalosni’

Život s koronavirusom

U epidemiološkom aspektu pandemije, Šimonović ističe kako UN još nema precizne procjene, ali da je izvjestan drugi val zaraze i mogućnost da ćemo u budućnosti morati živjeti s novim koronavirusom.

“Zasad ne možemo biti sigurni, ali na temelju različitih modela možemo pokušati predviđati. Drugi val čini se vjerojatnim, u nekim državama koje su se neoprezno počele otvarati već možemo vidjeti njegove naznake. Bojim se, međutim, da se ne radi samo o jednom novom valu koji dođe i prođe, već o vjerojatnosti da ćemo, sve dok se ne nađe cjepivo i ne bude provedeno široko procjepljivanje, morati živjeti s COVIDOM-19”, tvrdi Šimonović i dodaje kako je dužnost sviju da jednako štite ljudske živote i gospodarstvo.

“Gubici u ljudskim životima vjerojatno su, posebno u zemljama u razvoju, daleko veći nego što su dosad statistički registrirani. Najbolji pokazatelj ljudskih stradanja je usporedba stope mortaliteta prije i poslije izbijanja epidemije, a povećanje broja umrlih daleko je veće od broja koji se pripisuje učincima COVIDA-19. Ono pritom, naravno, uključuje i umrle zbog kolapsa zdravstvenih sustava. Što se gospodarskih šteta tiče, ključna će biti brzina oporavka. Prvi je prioritet spriječiti širenje virusa i urušavanje zdravstvenih sustava, osigurati svima osnovne medicinske usluge i hranu. Prilikom gospodarskog oporavka trebamo se truditi da on bude što brži, ali i na zdravijim osnovama. I mi u Hrvatskoj trebamo se preusmjeriti na šire korištenje obnovljivih izvora energije te shvatiti da je turizam sjajan kao dodatak, ali i da nam treba gospodarstvo koje je manje osjetljivo na različite rizike”, poručuje stalni hrvatski predstavnik pri UN-u.

MRAČNA PROGNOZA HRVATSKOG INTELEKTUALCA: ‘Ovo je tek vježba za ono najgore, a i onda će najviše stradati oni najsiromašniji’

ŠEF UN-A PREDLOŽIO KAKO OPORAVITI SVJETSKO GOSPODARSTVO: ‘Ovo je prilika za suzbijanje klimatskih promjena i zaštitu okoliša’

Njujorška perspektiva Hrvatske

Dotaknuvši se Hrvatske, koja je, po mnogima, bila vrlo uspješna u borbi protiv zaraze, Šimonović se iz svoje perspektive osvrnuo na gospodarske posljedice i crne prognoze te udijelio savjet kako što lakše prebroditi pad ionako krhkog domaćeg gospodarstva.

“Hrvatski zdravstveni odgovor na Covid-19 dosad je bio iznimno uspješan i treba čestitati svima koji su tome pridonijeli jer vjerojatnost da se umre od virusa bila je u bogatom New Yorku otprilike 100 puta veća nego u Hrvatskoj. Zasad je Hrvatska uspješna i u otvaranju, ali treba biti oprezan. Nažalost, zbog ovisnosti o turizmu, naše gospodarstvo teško je pogođeno. Ipak, ako se predviđanja o pomoći EU-u ostvare, to će bitno umanjiti šok. U oporavku hrvatsko gospodarstvo treba diverzificirati i, koliko je to moguće, vezati uz nove tehnologije, a turizam, uz očuvanje bioraznolikosti, i uz ekologiju. Nevidljivi gubitak je i šteta nanesena kvaliteti obrazovanja na svim razinama, a koja će se odraziti na gospodarstvo u sljedećim desetljećima. Srećom, zasad smetnje obrazovnom procesu nisu dugo trajale. Ako iz pandemije već moramo izaći s nekim ožiljcima, bitno je da ih bude što manje te da iz krize izađemo čvršći i spremniji na sve izazove budućnosti”, zaključio je Šimonović.

Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.

Povratak na Net.hr