Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

BROJNI USTALI

HRT EMISIJOM O VJERONAUKU SAHRANIO KRITIČKO MIŠLJENJE: ‘To je primjer zbog kojeg bismo ih trebali bojkotirati’

Potrošnja visokih novčanih iznosa koji se mogu uložiti u nešto pametnije, potrošnja vremena te uništavanje kritičkog mišljenja, argumenti su koje je naveo Ivica Puljak ističući da bi ih on iznio u spornoj HRT-ovoj emisiji u kojoj se raspravljalo o vjeronauku u školama, a potom je zaključio kako se ti argumenti mogu vezati i uz HRT

Što zapravo učenici dobivaju školskim vjeronaukom te koliko se on mijenjao tijekom godina i koliko su se mijenjali udžbenici koji su pratili taj predmet, tema je o kojoj se u ponedjeljak raspravljalo u emisiji “Dobro jutro Hrvatska”, a posebnu pozornost javnosti pobudila je stoga što je o tome govorilo troje ljudi koji su izravno vezani uz vjeronauk i u njegovu provođenju imaju interes, a koji su odmah povukli i pitanje je li vjeronauku mjesto u školi ističući da jest.

Nemalo je to naljutilo brojne građane, a između ostalog i predstavnika stranke Pametno Ivicu Puljka koji se o pristranoj emisiji oglasio i putem priopćenja. Pritom je istaknuo da je upravo takva emisija primjer zbog kojeg bi trebalo bojkotirati HRT.

“Nisu se niti udostojili pozvati nekoga tko bi imao barem naznake mišljenja koje ne odgovara HDZ-u”, naglasio je Puljak. Pritom je naveo što bi on naveo kao argumente da su ga pozvali u emisiju.

‘HRT nas košta ko vjeronauk u školi’

Tako primjerice ističe kako državu vjeronauk košta 300 milijuna kuna godišnje koje se mogu mnogo pametnije iskoristiti, zauzima satnicu na nastavi koju se također mnogo bolje može iskoristiti te zbog antiznanstvenih dijelova snižava kritičko razmišljanje učenika, što je možda i najvažnija osobina koju škola treba razvijati.

“Kad malo bolje razmislim, sva ova tri argumenta vrijede i za HRT: košta nas milijardu kuna godišnje, a taj novac možemo mnogo pametnije iskoristiti – jednostavno ukinuti pretplatu i novac ostaviti građanima, zauzima satnicu u javnom prostoru koja se mnogo pametnije može iskoristiti, te drastično smanjuje razinu kritičkog razmišljanja građana”, zaključio je Puljak

Kako je emisija izgledala?

Podsjetimo, svoje mišljenje o vjeronauku u emisiji iznijela je članica Stručne radne skupine za katolički vjeronauk Tihana Petković ističući kao je vjeronauk odgojni predmet “a odgoja nikad previše”. Pritom je istaknula kako vjeronauk treba biti u školi jer nauk Katoličke Crkve i kršćanska antropologija učenika odgajaju.

“Učenik usvaja temeljne odgojne vrijednosti i roditelji imaju pravo na vjerski odgoj svoje djece. Vjeronauk u školama upravo omogućava roditeljima to pravo da oni odgajaju djecu u skladu s onim vrijednostima koje i oni imaju”, pojasnila je svoju teoriju Petković.

Drugi gost u emisiji bio je svećenik i ravnatelj izdavačke kuće Salesiana Mihovil Korkut koji je kazao kako ne vidi zašto vjeronauk ne bi bio u školi jer je ” Crkva ta koja je osnovala škole i fakultete.” Istaknuo je kako je vjeronauk izborni predmet te da je jako širok jer ima kontakt i s biologijom, povijesti, umjetnosti, glazbom i hrvatskim jezikom. “To je predmet koji djeca ne moraju ‘bubati’, djeca ga vole, dobiju se lako ocjene”, zaključio je don Kurkut za HRT.

Petković, Miletić, Korkut

I treći sugovornik je bio pristran. Riječ je o vjeroučitelju Prve sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci, Marinu Miletiću, koji je istaknuo da se vjeronauk ne smije nikome nametati, ali je postavio pitanje čemu izmišljati toplu vodu.

“Primjerice, u Austriji je obvezan predmet, a roditelji mogu tražiti izuzeće. To radi samo 14% roditelja. Helou, ljudi, čemu izmišljanje tople vode. Kod nas vjeronauk postoji u obrazovnom sustavu 200 godina, a u 50-im godinama prošlog stoljeća je izbačen iz škole. U pravilu su ga iz škole izbacivale ideologije nacizma, fašizma i komunizma. U koju god državu da je došao jedan od tih triju režima, vjeronauk je izbačen iz škole. On je jedan od najvećih demokratskih izraza pluralizma, te i odvojenosti Crkve od države, da možete djeci ponuditi da oni koji žele izaberu. Kao što rekoh, ne smije se nametnuti”, zaključio je Miletić.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr