Odbor se tako izjasnio dajući mišljenje na stajališta Hrvatske o prijedlozima europskih direktiva o kloniranju pet vrsta domaćih životinja te direktive o stavljanju na tržište hrane od klonova životinja.
Krajem prošle godine Europska komisija je predstavila nacrte tih akata kojima želi na europskoj razini urediti pitanje korištenja tehnika kloniranja tako da zabrani njihovo korištenje za domaće životinje, odnosno goveda, svinje, ovce, koze i konje, da zabrani uvoz takvih kloniranih životinja, kao i stavljanje na tržište hrane od kloniranih životinja.
Isključilo bi se kloniranje u svrhu istraživanja, očuvanja rijetkih pasmina i ugroženih životinjskih vrsta, za proizvodnju farmaceutskih proizvoda.
Hrvatska podržava restriktivne mjere, no ostala su neka otvorena pitanja, rekla je predstavnica resornog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
Žele očuvati istarskog boškarina
Jedno od takvih je i pitanje mogu li se spolno razmnoživi potomci klonova stavljati na tržište, odnosno u prehrambeni lanac. Takvo je pitanje, tvrdi, došlo od Istrijana koji žele očuvati istarskog boškarina.
Po čemu je boškarin ugrožen, ako ga se nudi u restoranima, pita Branko Kutija (HDZ) koji se, kao i Đurđa Sumrak (HDZ), protivi kloniranju.
Bitno je da meso bude pravilno označeno
Važno je označavanje hrane, važno je kod uvoza mesa iz trećih zemalja, primjerice iz Brazila, znati je li od kloniranih životinja i je li tako označeno, smatraju vanjski članovi Odbora.
Odbor nije imao primjedbi na stajališta o prijedlogu da se revidiraju pravila o tzv. novoj hrani, odnosno hrani koja se proizvodi novim tehnikama i tehnologijama, a nije se ozbiljnije koristila 1997., u vrijeme kada su donesena stara europska pravila.
Želja je Europske komisije da takva hrana prolazi jednostavniji i jasniji postupak odobrenja za stavljanje na europsko tržište.
