Nakon što se u Europi dva desetljeća potrošnja goriva putničkih vozila mjerila prema certifikacijskom protokolu NEDC (kratica za "Novi europski ciklus vožnje") s početkom iduće godine na snagu treba stupiti novi protokol WLTP ("Svjetski usklađen postupak testiranja") kojim Europska komisija, na inicijativu europskog Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, uvodi znatno stroža pravila mjerenja potrošnje goriva i mjerenja emisije štetnih plinova.
WLTP protokolom ta će mjerenja biti realnija od sadašnjih, ali će, po svemu sudeći, rezultirati poskupljenjem novih vozila. Naime, mnoge članice EU-a, uključujuči i Hrvatsku, oporezivanje novokupljenih automobila određuju prema količini emisije CO2, a budući da će mjerenja prema strožem protokolu WLTP pokazati i veće emisije CO2, time bi se povećale i trošarine na automobile. Stoga se može očekivati pad prodaje novih automobila te veći priljev starih odnosno rabljenih vozila na tržište što bi, prema riječima prometnog stručnjaka Željka Marušića, loše utjecalo i na sigurnost u prometu.
Prijelazno rješenje za ublažavanje udara na tržište
Na posve izvjesni scenarij osjetnog poskupljenja cijena automobila upozorilo je i Udruženje trgovine motornim vozilima i dijelovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) koje je Vladi, odnosno Ministarstvu financija i Carinskoj upravi uputilo apel da, kao prijelazno rješenje, do 1. siječnja 2020. godine zadrži korelirani model mjerenja. To znači da bi vrijednosti iz protokola WLTP bile korelirane u one iz NEDC-a i ne bi bile bitno različite od postojećih pa se ni trošarinski razredi ne bi značajnije mijenjali.
Kako ne bi došlo do osjetnog poskupljenja vozila, Udruženje trgovine motornim vozilima i dijelovima pri HGK ističe da je korelirani model NEDC 2.0 i na razini EU-a predložen kao prijelazno rješenje i nužna je mjera za ublažavanje pada prodaje vozila.
"Čak i korelirana metoda NEDC2.0 povećava emisije CO2 u prosjeku za 10 posto, a prema konkretnom izračunu na primjeru Nizozemske to podiže cijenu automobila za 8,5 posto. No, to je i dalje prihvatljivije rješenje koje bi pomoglo da se ublaži udar novih standarda na tržište", poručio je tajnik Udruženja Hrvoje Paver.
"Nisu postali ekološki štetniji nego smo ih pogrešno mjerili"
Da je riječ o dobrom prijedlogu, smatra i prometni stručnjak Marušić dodajući da se pad prodaje i rast cijena automobila već dogodio.
"Taj prijedlog je dobar, ali pritom sve te korigirane norme trebaju biti otprilike kolike su prije bile ove fiktivne pa da Golf ili Renault Clio košta isto koliko je koštao i prije. Ispada da su sada, recimo, Audiji po ovome postali ekološki štetniji, a nisu nego smo ih samo pogrešno mjerili. Znači, prije su bili preskupi. Treba uvesti nove norme, ali da pritom automobili ne poskupe. U suprotnom, pojavit će se na tržištu veći broj starih automobila i to će se negativno odraziti na tržište i na sigurnost u prometu", kazao je Marušić za Net.hr.
On tvrdi da su dosadašnje norme bile nerealno postavljene te da se uvođenjem novog protokola priznaje kako se emisija CO2 dosad pogrešno obračunavala.
"Ako smo odredili visoku cijenu za nešto što je bilo nerealno nisko, trošarine će biti jednostavno previsoke. Strateška pogreška je napravljena na razini EU-a i ona će novim protokolom biti korigirana, ali to ne znači da sada trebamo dizati trošarine. Isti automobil i dalje treba imati istu trošarinu jer u međuvremenu nije postao rastrošniji, nego je drugačija metoda mjerenja. Ovako ćemo imati kontraefekt jer će se uvoziti više starih, rabljenih vozila i nastat će kaos. Osim toga, moramo znati da EU donosi takav propis jer štiti svoju autoindustriju. A mi autoindustriju nemamo i nema razloga da dižemo cijenu", smatra Marušić.
prometni stručnjak Željko Marušić (foto: Igor Šoban / PIXSELL)
U Njemačkoj već zabilježen drastičan pad prodaje
U Njemačkoj se, primjerice, prodaja novih automobila u rujnu strmoglavila za 30,5 posto u odnosu na kolovoz, što se pripisuje upravo novim, strožim europskim testovima ispuštanja štetnih plinova. Prethodno je u kolovozu zabilježen snažan porast prodaje automobila baš stoga što su proizvođači ponudili popuste kako bi se riješili starijih modela prije stupanja na snagu WLTP-a.
Posljednji podaci o prodaji automobila u Hrvatskoj su s kraja kolovoza i pokazivali su značajan rast prodaje. Prema njima je u dosadašnjih osam mjeseci ove godine prodano 47.167 novih putničkih automobila ili 21,8 posto više nego u istom razdoblju 2017. godine. Najviše je prodano Volkswagena (7073), Renaulta (4655), Opela (4512) i Škoda (4217), a zanimljiv je podatak da su u prvih osam mjeseci u Hrvatskoj prodana i tri Maseratija te po jedan Ferrari, Chevrolet USA i Rolls-Royce. Među prodanim putničkim automobilima dominiraju benzinici - 26.558 (56,3 posto), ali ne zaostaju ni dizelaši kojih je prodano 19.579 (41,5 posto). Prodano je i 559 hibridnih automobila, 430 s pogonom na LPG te samo 41 električni automobil.
Najviše putničkih automobila do konca kolovoza prodano je u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji (16.361 ili 35 posto) potom u Požeško-slavonskoj županiji (4399) i Splitsko-dalmatinskoj (3520), a najmanje u Virovitičko-podravskoj (211) i Ličko -senjskoj (131). Inače, rekordna i zasad teško dostižna bila je 2008. godina kada je u Hrvatskoj prodano 85.000 novih automobila.
