Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

STRAH ZBOG REFORME

HOĆE LI TURISTI BITI VAŽNIJI HRVATSKOM ZDRAVSTVU OD DOMAĆIH PACIJENATA? ‘Oni su konkurencija koja plaća odmah i zato će uvijek imati prednost’

Reforma zdravstvenog sustava u mnogima je probudila strah da će doći do komercijalizacije zdravstva

Pojedini liječnici izrazili su zabrinutost zbog prijedloga reforme zdravstvenog sustava kojim se, tvrde, predviđa privatizacija primarne zdravstvene zaštite. Neki od njih upozorili su kako će sve ići na štetu građana Hrvatske.

Osječki liječnik Dražen Gorjanski, inače i publicist te analitičar zdravstva, prošlog je tjedna upozorio da se člankom 40. novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti otvara prostor za privilegiranje turista u sustavu javnog zdravstva. ‘Zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici’, navodi se u zakonu. Gorjanski ocjenjuje kako se po tome neizravno propisuje kako se tom djelatnošću mogu baviti sve javne bolnice, samim time što piše da ne mogu.

Komercijalizacija javnog sustava

‘Turisti će plaćati bez mogućnosti dugovanja, i bolnice će im davati prednost, radi svog normalnog poslovanja. Naše bolnice su izuzetno opterećene kašnjenjem isplata Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Taj ‘živi’ novac bit će im osvježenje. Ali, to znači da će se notorno čekanje domaćih pacijenata na uslugu, npr. dijagnostičku, još više produžiti. To nam otkriva elementarna logika, jer će oni dobiti konkurenciju koja plaća odmah. Jednostavno, radi se o komercijalizaciji javnog sustava, a ovo je samo jedan od uvodnih, relativno diskretnijih koraka, rekao je Gorjanski za DW.

Nešto slično postoji i sad, ali u području medicinske rehabilitacije, upozorio je. Tamo pacijenti koji tu uslugu plaćaju direktno iz svojeg džepa u praksi imaju prednost u odnosu na osiguranike u sustavu. Odmah dolaze na red, dok potonji čekaju mjesecima. ‘Upravo takva mogućnost otvara se sad za sve zdravstvene ustanove, da bi poslovale negdje na rubu između javnog i privatnog. . To je neki vid prikrivene komercijalizacije sustava koja je skrivena iza turizma kao najpogodnije kulise. I ja po zakonu mogu biti turist, čim dođem iz Osijeka u npr. Zagreb’, kazao je.

Naglašava kako u Hrvatskoj nema dovoljno potražnje da bi se većina liječnika prebacila u privatno zdravstvo, zbog čega rijetki tamo prelaze. Mnogi ostaju jednom nogom u javnom sektoru i paralelno rade u privatnom. ‘Osim toga, većini privatnih ustanova treba priključak na javna sredstva. Magdalena, recimo, klinika u Krapinskim toplicama, naprosto treba hibridni oblik poslovanja, nešto poput ozloglašenog javno-privatnog partnerstva’, objasnio je Gorjanski.

Treba razjasniti terminologiju

Liječnica i rukovoditeljica u KBC-u Rijeka te profesorica na riječkom Medicinskom fakultetu, Karmen Lončarek, smatra da je Gorjanski svoju ideju o zdravstvenom turizmu razradio kako bi pokazao u kojim se sve satiričnim pravcima to može razviti, prenosi DW. I ona smatra kako prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti nije dobro razrađen. ‘Prije svega bi valjalo razjasniti terminologiju. Zdravstveni turizam je mnogo širi pojam od medicinskog turizma’, rekla je dr. Lončarek.

‘U medicinskom turizmu putuje se na dijagnostiku ili terapiju zbog oštećenog zdravlja. U prošlosti su turisti iz siromašnih zemalja putovali u bogate zbog bolje medicinske tehnologije, a danas se putuje u spurotnom smjeru, zbog jeftinije stručne radne snage te nižih cijena medicinskih proizvoda i usluga. Medicinski turizam skopčan je s većom odgovornošću, a time i većim rizicima za pružatelje usluga, kao i opasnostima od tužbi’, objasnila je Lončarek i dodala da bi i samo objašnjenje kako sve strani pacijenti mogu kroz turizam utjecati na dostupnost usluga domaćim osiguranicima zahtijevalo preveliki prostor.

Lepušić: To su kalkulacije koje se mogu i ne moraju ostvariti

Na to utječe mnoštvo faktora, no zdravstveni turizam obuhvaća i mnoge poslove bez značajnije odgovornosti, poput sistematskih i preventivnih pregleda, produžene rehabilitacije ili programa mršavljenja, smatra Lončarek. ‘Wellness također spada pod zdravstveni turizam, a pruža niskorizične usluge iz domene fizičkih, psiholoških i duhovnih aktivnosti poput saune, masaža, toplica, aromaterapija, nutricionizma, yoge, programa oslobađanja od stresa i sličnog, a orijentirane su na zdrave ljude koji žele sačuvati zdravlje ili naprosto uživati’, rekla je.

Dubravko Lepušić, ginekolog iz KBC-a Sestre Milosrdnice u Zagrebu, kaže kako upozorenja dolaze iz raznih kalkulacija. ‘Ja iz tog zakona još ne vidim da će naši pacijenti biti diskriminirani. To su kalkulacije koje se mogu i ne moraju ostvariti. I dalje se uvijek djeluje po medicinskim pravilima hitnosti’, rekao je Lepušić.

Povratak na Net.hr