BANDIĆEVCI U PANICI / Stručnjakinje objašnjavaju detalje operacije kojom Tomašević želi vratiti 227 milijuna kuna koje su maznuli: Platiti bi mogle i obitelji

Pitali smo profesoricu kaznenog prava Sunčanu Roksandić i odvjetnicu Vesnu Alaburić o mogućim dometima pravnog postupka koji je pokrenula gradska vlast

Đurđica Klancir

Đurđica Klancir

31.8.2021.
9:34
Ilustracija Net.hr/Pixell
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Nema sumnje da je odluka nove gradske vlasti u Zagrebu, predvođene Tomislavom Tomaševićem, da podnese imovinsko-pravne zahtjeve prema svim osobama, odnosno tvrtkama, koje su prema službeno podignutim USKOK-ovim optužnicama, oštetile financijski Grad Zagreb, pokrenuta dobrim namjerama. Potražuje se više od 227 milijuna kuna (preciznije 227.262,768 kuna), a na popisu onih koji će, u slučaju da presude po optužnicama USKOK-a postanu pravomoćne, biti pritisnuti potencijalnim dugom nalaze se mnoga poznata imena, osobe uključene u afere Agram, Krašograd, Pročistač, Suhi led – bliski suradnici pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, od Mire Lace, do Davora Jelavića ili Zvonimira Šostara.

No, već na prvi pogled je vidljivo da iz Afere Agram nedostaju neka jaka imena. Naime, objavljeno je da će u Aferi Agram Grad Zagreb tražiti 20.296.487,75 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od tvrtke Bramgrad i njezinog direktora Branka Mihaljevića, Ines Bravić, nekadašnje pomoćnice pročelnice Gradskog ureda za imovinskopravne poslove, i Koraljke Rožanković Uremović, bivše načelnice Odjela za pravne poslove u tom uredu, 17.964,68 kuna (također sa zakonskim zateznim kamatama) od  Mire Lace, koji je bio predstojnik ureda gradonačelnika, te Zdenka Antunovića, bivšeg glavnog tajnika Zagrebačkog sportskog saveza.

Nema, primjerice Petra Pripuza, koji je zasigurno uz Milana Bandića bio najistureniji lik na sudskoj klupi tijekom dugogodišnjeg suđenja u Aferi Agram. Na upit Net.hr-a iz Ureda gradonačelnička dobivamo pojašnjenje da za njega nije postavljen imovinskopravni zahtjev jer na sudu nije potvrđen dio optužnice u kojem je USKOK utvrdio imovinsku štetu za Grad i korist za Pripuza. Za njega je, naime, zatražena izmjena optužnice, te ju je USKOK i izmijenio: traži se samo utvrđivanje stjecanja neimovinske koristi.

"Naravno da tražimo novac nazad, to je novac naših građana", poručili su iz Grada Zagreba u medijima nakon otkrića o imovinsko-pravnim zahtjevima.

No, koliko je dalek put do stvarnog povrata novca u gradsku blagajnu? "Naplata se u najboljem slučaju može dogoditi za 10 do 15 godina kad i samo ako sudske presude postanju pravomoćne. Dakle, piši propalo", komentirao je, prilično pesimistično, na Twiteru Vedran Đulabić, profesor s Katedre za upravnu znanost zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Alaburić: Grad je pustupio ispravno

"Radi se o imovinskopravnom zahtjevu, koji ima pravo postaviti oštećenik u kaznenom postupku, koji je pretrpio štetu počinjenjem kaznenog djela. O takvom zahtjevu može odlučiti sud koji vodi kazneni postupak, ali kazneni sud može oštećenika uputiti i da svoj imovinsko-pravni zahtjev ostvari u parnici, u građanskom postupku", pojasnila je za Net.hr odvjetnica Vesna Alaburić.

"Ako kazneni sud ne uputi oštećenika u parnicu, nego kani sam odlučiti o imovinskopravnom zahtjevu, čini to u presudi, a okrivljenik može kaznenom presudom biti obvezan naknaditi imovinskopravni zahtjev samo ako bude osuđen, odnosno proglašen krivim", kaže Alaburić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Vesna Alaburić kaže da se ne radi ni o kakvom neobičnom potezu, da oštećenici u pravilu postavljaju imovinskopravne zahtjeve u kaznenom postupku, osobito ako su oštećenici država, primjerice, u poreznim kaznenim djelima, grad, općina, trgovačko društvo u državnom vlasništvu, pravne osobe općenito, jer propust da se postavi imovinskopravni zahtjev može uzrokovati odgovornost odgovorne osobe u pravnoj osobi koja je propustila postaviti imovinskopravni zahtjev. "Zato je odluka nove gradske vlasti da postavi imovinskopravne zahtjeve u kaznenom postupcima u kojima se tvrdi da su okrivljenici počinili nešto na štetu gradske imovine u potpunosti pravilna", komentira odvjetnica Alaburić za Net.hr.

Ona se, naravno, ne želi upuštati u procjenu koliki su izgledi da nešto konkretno bude i naplaćeno u ovom slučaju.

"Mogućnost naplate dosuđenog imovinskopravnog zahtjeva je istovjetna mogućnosti naplate bilo kojeg potraživanja temeljem presude. Naplaćuje se iz sredstava na računa, pokretne i nepokretne imovine. Ovisi što okrivljenik ima", kaže Alaburić.

Dugotrajni i neizvjesni procesi

Dakle, u slučaju ovih konkretnih imovinskopravnih zahtjeva Grada Zagreba sve ovisi o tome kakve će biti konačne presude. Naime, činjenica je da se brojni procesi protiv Milana Bandića i njegove ekipe godinama vuku po sudovima, da su pojedine optužnice "pale", ili su odbačeni dijelovi optužnica (ili su zatražene prepravke kao u slučaju Petra Pripuza), a Milan Bandić nije doživio niti jednu pravomoćnu presudu, te je pokopan uz najviše državne počasti. Također, radi se o osobama i tvrtkama koje su dugi niz godina u sudskim procesima i po svemu sudeći još su u fazi kada je Milan Bandić paralelno bio optuženik i jedan od najmoćnijih političara u državi – poduzimani su koraci da se onemogući imovinska i financijska naplata grijeha – ako do te faze uopće i dođe.

Primjerice, tvrtka Bramgrad koju se najviše tereti u aferi Agram – ugašena je i izbrisane su sve njezine podružnice, a Branko Mihaljević, nekad vlasnik Bramgrada, danas je direktor tvrtke Banham Security, koja je pravni sljednik tvrtke Bramgrad projekt, no, on je već početkom 2020. - tužio Republiku Hrvatsku i Grad Zagreb radi naknade štete od 26,9 milijuna kuna – jer smatra da je oštećen zbog procjene sudskog vještaka u slučaju Afera Agram. Dakle, Mihaljević tuži za veći iznos od onog koji sada Grad Zagreb nastoji naplatiti od njega.

Moguće oduzimanje od člana obitelji

No, Sunčana Roksandić, profesorica kaznenog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu, koja naglašava da se do oduzimanja imovinske koristi kao instituta kaznenog prava može doći nakon okončanja kaznenog postupka i to nakon što je donesena sudska odluka kojom je utvrđeno da je ostvarena protupravna radnja, u kratkom razgovoru za Net.hr objašnjava da prema Kaznenom zakonu ipak nije tako lako posve "izmaknuti" te da se "naplata" može prenijeti i na članove obitelji. "Kazneni zakon propisuje i kako će sud naložiti počinitelju isplatu odgovarajuće protuvrijednosti u novčanom iznosu kada se utvrdi nemogućnost oduzimanja stvari ili prava ostvarenih kao imovinska korist u cijelosti ili djelomično.

Ono što je važno napomenuti za kaznena djela koja su u nadležnosti USKOK-a, ako počinitelj ima, ili je imao imovinu koja je nerazmjerna njegovim zakonitim prihodima, pretpostavlja se da ta imovina predstavlja imovinsku korist od kaznenog djela, osim ako počinitelj učini vjerojatnim da je njezino podrijetlo zakonito. Imovinska korist se u takvim slučajevima oduzima od člana obitelji bez obzira po kojem pravnom temelju se kod njega nalazi i neovisno o tome je li živi u zajedničkom kućanstvu s počiniteljem. Imovinska korist oduzet će se za ova kaznena djela i od druge osobe bez obzira po kojem pravnom temelju je stečena, ako ta osoba ne učini vjerojatnim da je korist stekla u dobroj vjeri i po razumnoj cijeni. Ako osoba protiv koje je pokrenut kazneni postupak umre, imovinska korist ostvarena protupravnom radnjom može se oduzeti od njezinih sljednika u postupku propisanom posebnim zakonom", objašnjava profesorica Roksandić.

"Sva su ta pravila propisana kako bi oživotvorila jedno od temeljnih načela kaznenog prava, a to je da nitko ne može zadržati imovinsku korist ostvarenu protupravnom radnjom. To je uostalom i Ustavno načelo. Kako je ostvarenje pravednosti jedna od svrha kažnjavanja, onda je važno da u ovakvim predmetima novac bude vraćen tamo gdje pripada, ako naravno dođe do takvog činjeničnog utvrđenja tijekom propisanog postupka", komentira Roksandić.

Nema pravednosti bez oduzimanja imovinske koristi

Iako se duljina kaznenih postupaka u hrvatskom pravosudnom sustavu često proteže na nekoliko godina, pa i desetljeća, profesorica Sunčana Roksandić kaže da je potez nove zagrebačke vlasti važan i na simboličkoj razini, "a važan je i iz pozicije tranzicijske pravde čiji proces nikako da se završi".

"Uobičajeno je da ovakvi postupci dulje traju, jer su vrlo složeni. Ali, što je općenito s primjenom instituta proširenog oduzimanja imovinske koristi kao mehanizmom koji zapravo predstavlja kaznenu sankciju posebno pogodnu za suzbijanje političko-gospodarskog kriminaliteta i organizirane korupcije? Ako ovakvi postupci, naravno ako je utvrđeno da je došlo do namjernih protupravnih radnji, završe osuđujućom presudom, a ne dođe do oduzimanja imovinske koristi, odnosno do dosuđivanja oštećeniku imovinskopravnog zahtjeva, ne dolazimo niti do ostvarenja pravednosti kao svrhe kažnjavanja, ali niti do postizanja generalne i specijalne prevencije", smatra profesorica Roksandić.

Možda će te zanimati

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali

Zaštitne maske za lice troslojne - 50 komada
22,12kn55kn
Mekane i udobne, pružaju zaštitu od 95%.